Proteklog tjedna održana je sjednica Gradskog vijeća, kojoj je prethodio sastanak radnih tijela. Na ovu temu, danas je održana press konferencija na kojoj su sudjelovali nezavisna vijećnica Iva Rinčić i Davor Štimac. U uvodnom dijelu istaknuto je kako su u gradskoj upravi shvatili da se sastanci odbora neće moći odvijati na način da traju nekoliko minuta, a potom se na web stranicama Grada Rijeke iznijeti podaci prisutnih i rezultati glasovanja. Naime, konstruktivna rasprava često izostaje, a stručna primjedba se ne bilježi.
Prošlog četvrtka najavljeno je kako mnoga komunalna društva pripremaju povećanje cijena. „Cijene nisu rasle onda kad su se mijenjale poslovne okolnosti, nego se čekalo da prođu izbori. Iščitavajući silne stranice i pregledavajući cifre izvješća o poslovanju, teško je čak i revizorima bilo pronaći je li i gdje je netko nešto možda frizirao. Svi su poslovali pozitivno. Vijećnike je stoga uglavnom zanimalo može li se racionalno poslovati bez značajnog pada kvalitete i količine usluga. Neprihvaćanjem izvješća svih društava, osim Autotroleja, Kozale i Rijeka prometa, vijećnici su zapravo pokazali da ne prihvaćaju ponuđeni poligon u obliku izvješća, koji je unaprijed trebao abolirati drastičan rast cijena komunalnih usluga što nam predstoji. To isprva nitko nije želio izgovoriti na glas. Osim na sjednici Odbora, da bi koji dan kasnije na sjednici gradskoga vijeća to negirali. Čak je i gospodin Kontuš za govornicom najprije negirao, a kasnije ipak najavio rast cijena autobusnih karata za 20 posto. Komunalna društva posluju tako da uvijek svoju lošu organizaciju kao i ostale nepovoljne okolnosti poslovanja na kraju uvijek prebace na korisnike. Mislimo da ne mora biti tako,“ istakla je Leonida Domijan Fišter u uvodnom dijelu.
Riječ je preuzela Iva Rinčić koja je naglasila zabrinutost oko toga što će najavljeni rast cijena usluga na Marišćini u odnosu na cijenu koju građani plaćaju Čistoći značiti. Istovremeno, svjedočimo i značajnom padu standarda čišćenja gradskih ulica. Iva Rinčić istakla je kako za ovu činjenicu ne optužuju Čistoću niti njezine radnike, već kako je ovdje zakazao Grad Rijeka.
„Upozorili smo na gradskome vijeću na neobičnu situaciju u vrijeme smjene tadašnjeg direktora ŽCGO Marišćine gospodina Šarca i postavljanje novog direktora, g. Travena i vrijeme predizbornog pedesetpostotnog popusta na usluge Marišćine. Gospodin Traven je nedavno najavio vraćanje cijena na staro, tj. pedeset postotno poskupljenje. Rekao je i to da se poskupljenje može i ne mora prevaliti na teret građana. Čistoća i gradska uprava, ovu najavu s Marišćine, sada kad su izbori odavno za nama, više nisu ni komentirali. Na sjednici Odbora za komunalno gospodarstvo, direktorica Jasna Kukuljan je na izravno pitanje hoće li zbog toga poskupjeti usluge KD Čistoće građanima i gospodarstvu odgovorila: Hoće, najvjerojatnije od 1. veljače iduće godine. Radimo izračun nove cijene.
Stoga sam na sjednici gradskoga vijeća izgovorila da smatram kako svaka politička opcija ili nezavisni vijećnik koji podrži izvješće o poslovanju KD Čistoća zapravo odmah glasuje za poskupljenje! Na sjednici gradskoga vijeća najavljeno je da Čistoća neće moći preuzeti povećane ulazne troškove, kad se dogode, a netko će morati. KD Čistoća zapravo posluje dobro! Nakon famozne 2018. godine, kada su njihove usluge poskupjele 109 posto, prihod im je bio veći od 147 milijuna, a intenzivno je prihod rastao od 2016. godine. 2019. je taj prihod bio veći od 138 milijuna, a 2020. pada na još uvijek relativno visokih 132 milijuna. Godinu su završili u plusu. Komunalnom društvu je dovoljno da bude u plusu, ne mora ostvarivati nekakav veliki profit. Zanimalo nas je koji je pravi razlog tome padu prihoda kad im se, osim ovih otpisa, kažu, zbog Covida, nisu značajno promijenili ulazni troškovi,“ kazala je Iva Rinčić.
Još jedno pitanje koje je postavila Iva Rinčić odnosi se na brojne reklame i edukativne akcije za koje se u KD Čistoća ističe da se ne plaćaju po komercijalnim cijenama. S obzirom na to da su u izvješću navedeni otpisi potraživanja u iznosu od 1.181.332 kuna i dalje nije poznato na koje se to kupce odnosi. Iščitavanjem izvješća Iva Rinčić zaključila je sljedeće: „Čini se da Čistoća pokušava ostaviti dojam komunalnog društva koje financijski ne bi moglo podnijeti povećanje svojih ulaznih troškova. Stoga se moramo zapitati, hoće li sve to ipak biti prebačeno na teret korisnika usluga i zašto bi trebala biti tajna da rade na izračunu nove cijene?“
Davor Štimac je na sjednici Gradskog vijeća postavio pitanje vezano uz odgovornost za niz dvojbenih odluka o izboru lokacije centralnog pročišćivača otpadnih voda na Delti. Odgovor, ističe Davor Štimac, nije dobio. Davor Štimac govori kako se izborom ove lokacije „isforsiralo višekilometarsko radikalno prekopavanje centra kako bi se otpadne vode odvele sa zapadne i sjeverozapadne periferije. Time je centar grada postao žrtva periferije, ne samo za vrijeme radova, nego i trajno. Locirati pročišćivač u centru grada, na najnižoj mogućoj koti, pod izravnim utjecajem mora i Rječine, u neposrednoj blizini urbanih sadržaja koji će biti izloženi negativnim utjecajima rada pročišćivača nije dobro. Potvrdit će to i mnogi stručnjaci koji se bave ovom problematikom tvrdeći, da je lokacija na Delti izrazito nepovoljna i za temeljenje. Osim toga, odabrana lokacija je neobranjiva od brzog dotoka oborinskih valova s nepropusnih gradskih ploha s obje strane Rječine. U kišovitoj Rijeci će ovaj uređaj, kao malo koji drugdje, trajno biti izložen dotocima vrlo razrijeđene mješovite otpadne vode koja remeti biološki postupak pročišćavanja. Iako Grad Rijeka tvrdi da je svoju strategiju prostornog razvoja uskladio s državnom strategijom, izborom lokacije Delta za svoj centralni pročišćivač prekršena je smjernica Strategije prostornog razvoja republike Hrvatske. Cijelo područje Delte ima službeni status poplavnog područja, a u budućnosti, zbog porasta razine mora, na Delti treba očekivati sve gore poplavne uvjete.“
Direktor KD ViK-a Andrej Marochini na sjednici Gradskog vijeća kazao je kako nije korektno da Davor Štimac izjavljuje da projekt stoji tri puta više te kako je najpovoljnija ponuda 5% niža od predviđene cijene u studiji izvedivosti.
Davor Štimac potkrijepio je podacima svoj iskaz, koje prenosimo u nastavku:
- Cijena 1: lipanj 2014. godine, 253 mil. kn bez PDV-a
- Cijena 2: lipanj 2016. godine, 550 mil. kn bez PDV-a
- Cijena 3: kolovoz 2021. godine:
3.1: Ponudbena cijena kineskog konzorcija = 522,6 mil. kn (bez PDV-a) = 653,3 mil. kn (s PDV-om)
3.2: Ponudbena cijena talijanskog konzorcija ( realna EU-cijena) = 658,9 mil. kn (bez PDV-a) , = 823,6 mil. kn (s PDV-om)
Omjer CIJENA 3.1/CIJENA 1 = 2,1
Omjer CIJENA 3.2/CIJENA 1 = 2,6
Ujedno, Marcohini je istaknuo kako će se „vjerojatno kroz sve te radove izvesti neke retencije pa će se tako osloboditi nešto naplavnih voda koje su uvijek dolazile u grad“. Davor Štimac naglašava kako se s time ne mogu složiti budući da je „u okviru EU projekta predviđeno manjih ekoloških retencija za zadržavanje udarnog vala onečišćenja pod slivovima, a oni nemaju utjecaj za sprječavanje plavljenja. Ni u jednom razvojnom planu grada nema predviđenih tzv. hidrauličkih retencija za zadržavanje oborinskih valova, a u Rijeci nema ni prostora za njih budući da ih je visinski nemoguće smjestiti. Tu bi preplitko pozicionirane retencije postale uzrok, a ne rješenje za plavljenje!”
Potom, Davor Štimac je nastavio: „Osim toga, gospodin Marochini me je prozvao kako bi ispravnije bilo, da sam naveo „93% bespovratnih sredstava i 7% s kojima oni sudjeluju zajedno s JLS-om“. Stvar zapravo stoji ovako: EU daje 71,33%, 21% daju MZOE + Hrvatske vode, a 7,6% je dio ViK-a. Sve je u redu što se tiče CAPEX troškova (investicija). Međutim, postavlja se pitanje dnevnih operativnih troškova KD (OPEX), koji su 100% od KD ViK, a onda idu na teret potrošača. Osim ogromne investicije, upravo će visoki OPEX zahvaljujući lošem pozicioniranju uređaja za pročišćavanje biti ogroman, jer na nepovoljnoj lokaciji Delte. Da je pročišćivač lociran povoljnije, ne bi trebalo više od 2 metra visine za gravitacijski prolaz otpadne vode kroz UPOV, ne bi trebalo non-stop ventilirati cijeli nadvodni volumen u 100% zatvorenoj zgradi pročistača (koji je na vizualno, urbano i ‘mirisno’ osjetljivoj Delti) te ga kontinuirano pročišćavati uz utrošak skupih kemikalija. Da bude još gore, jedini dio pročišćivača, koji bi mogao imati pozitivni energetski učinak (a to je digestija mulja s proizvodnjom bioplina) neće dobro raditi jer će prečesto dobivati previše razrijeđeni mulj, da bi ga bilo ekonomično upustiti u digestor. U takvom slučaju mulj ili zaobilazi digestor, ili se pak u digestor mora dodavati kupljena ‘hrana’ (metanol i sl.) radi poboljšanja digestije i proizvodnje bioplina. Sve te nepotrebne troškove, na kraju će platiti građani. Stoga sam i pitao: tko će za to snositi odgovornost?“
L.B.
