Legendarna predstava festivala Riječke ljetne noći, komedija „Lukrecija o’ bimo rekli Požeruh“ u izvedbi ansambla Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca i u režiji Jagoša Markovića, ove se godine ponovno izvodi u moru i na plaži Glavanovo na Pećinama, a izvedbe su na programu festivala 3., 4. i 5. srpnja 2013. s početkom u 21.30 sati.
Čakavski prepjev i preradbu „Lukrecije…“ prema tekstu nepoznatog hrvatskog autora iz 17. stoljeća potpisuje Daniel Načinović koji ga je podnaslovio kao „jena zmešana štorija od teatra, mora i amora, ča ju je na novo zrihtal i va nove čakavsko-mediteranske kolorature prehitil Daniel Načinović“.
U neodoljivoj ambijentalnoj predstavi koja snažno osvaja publiku još od svoje premijere 2007. godine, sudjeluju Tanja Smoje, Alen Liverić, Dragan Mićanović, Damir Orlić, Olivera Baljak, Denis Brižić, Nenad Vukelić, Alen Nezirević, Dragana Tomšić i Tanja Tišma. Uz redatelja , autorsku ekipu čine scenograf Dalibor Laginja, kostimograf Leo Kulaš, oblikovatelj svjetla Deni Šesnić dok govor tijela potpisuje Marija Momirova. Izbor glazbe sačinio je je Jagoš Marković, a lektorica je Mirjana Crnić.
Predstava je u godini svoje premijere osvojila Nagrade Novog lista za najbolji događaj Riječkih ljetnih noći 2007., kada je u obrazloženju navedeno:
„Predstava „Lukrecija o’ bimo rekli Požeruh“, u izvedbi ansambla Hrvatske drame i režiji Jagoša Markovića, primjer je predstave koja je nastala u najboljoj tradiciji ambijentalnog teatra, a opet se od sličnih uprizorenja izdvaja maštovitim pristupom koji more koristi kao ravnopravog sudionika izvedbe. Pećinska plaža Glavanovo i more pritom nisu samo kulisa, nego akter zbivanja, sa svim nepredvidljivostima ambijentalnog teatra.
Prema tekstu nepoznatog autora iz 17. stoljeća izvanrednu jezičnu prilagodbu i prepjev na čakavštinu sačinio je Daniel Načinović, koji je kreirao autentično poetsko djelo. Predstava „Lukrecija“ izdvojila se i upečatljivim glumačkim kreacijama koje su u ovakvoj režijskoj koncepciji gotovo ravnopravne.
Cjelokupan dojam predstave upotpunjuje i njezin vizualan aspekt, tako da smo dobili kazališnu uspješnicu koja se već sada može uvrstiti u red antologijskih uprizorenja hrvatskog ambijentalnog kazališta.
