Nakon više od tri desetljeća, posljednje remek-djelo Giacoma Puccinija vraća se na pozornicu HNK Ivana pl. Zajca. Iščekivana premijera, koja se poklapa sa stotom obljetnicom praizvedbe, donosi mračnu distopijsku viziju u režiji Arnauda Bernarda.
operni spektakl. Premijera grandiozne opere “Turandot” Giacoma Puccinija pod ravnanjem maestra Valentina Egela i u režiji Arnauda Bernarda označava povratak ovog djela na riječku scenu nakon čak 32 godine. Posljednji put je izvedena 1994. godine pod vodstvom maestra Lorisa Voltolinija.
Ovaj događaj ima i poseban međunarodni značaj jer se premijera održava točno stotinu godina nakon praizvedbe opere u milanskoj Scali 1926. godine, čime se Rijeka pridružuje globalnoj proslavi ovog opernog klasika.
Distopijska vizija ledene princeze
Poznata priča o okrutnoj princezi Turandot, koja svoje prosce osuđuje na smrt ako ne riješe tri zagonetke, u riječkoj će izvedbi dobiti potpuno novo ruho. Renomirani francuski redatelj Arnaud Bernard, koji potpisuje i scenografiju te kostimografiju, radnju smješta u monumentalnu atmosferu inspiriranu kultnim nijemim filmom “Metropolis” Fritza Langa.
Njegova vizija prikazuje hladan i kontroliran distopijski sustav u kojem je Turandot gotovo neljudsko biće, a njezina preobrazba kroz ljubav postaje središnja tema. Ovaj pristup dio je modernog europskog trenda koji se odmiče od tradicionalnih, “orijentalističkih” postavki opere prema apstraktnijim i psihološkim interpretacijama.
“Turandot prati putovanje od noćne more prvog čina do svjetla završetka”, ističe Bernard, te dodaje: “Srce opere može se sažeti kao transformacija kroz ljubav i ponovno otkrivanje ljudskosti.”
Više od bajke: Psihološka drama o moći i strahu
Intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč također naglašava bezvremensku snagu ove priče, ističući kako je “riječ o mnogo više od bajke: o složenoj psihološkoj drami u kojoj se isprepliću ljubav, moć, strah i žrtva.”
Prema njezinim riječima, zagonetke koje princeza postavlja nisu samo test inteligencije, već mehanizam obrane. “Njezine zagonetke nisu iskušenja razuma, već štitovi protiv svijeta koji traži da se srce otvori bez garancije da neće biti slomljeno”, kaže Dubravka Vrgoč.
Jaka domaća i međunarodna glumačka postava
U naslovnoj ulozi ledene princeze nastupit će riječka nacionalna prvakinja Kristina Kolar, koja je ovu ulogu s velikim uspjehom već tumačila u Italiji i Španjolskoj. S njom će se u alternaciji izmjenjivati Anastasia Boldyreva. Ulogu tajanstvenog princa Calafa, čija će arija “Nessun dorma” zasigurno odjeknuti kazalištem, pjevat će Bože Jurić-Pešić i Nattha Thammathi.
U ulozi robinje Liù izmjenjivat će se Anamarija Knego i Gabrijela Deglin, a kao Timur nastupaju Luka Ortar i Slavko Sekulić. U predstavi također sudjeluju Sergej Kiselev, Jure Počkaj, Marko Fortunato, Aljaž Žgavc i Matej Kovač, uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor.
Priča o operi koju je dovršila smrt
Puccini svoju posljednju operu nije uspio dovršiti; preminuo je 1924. godine tijekom liječenja. Djelo je prema njegovim skicama dovršio skladatelj Franco Alfano. Praizvedba u Scali 1926. ostala je zapamćena po jednom od najemotivnijih trenutaka u povijesti opere. Dirigent Arturo Toscanini usred trećeg čina spustio je palicu, okrenuo se publici i rekao: “Ovdje završava opera, u ovom je trenutku maestro preminuo.” Tek su kasnije izvedbe uključivale Alfanoov završetak.
Nakon premijere, izvedbe “Turandot” na programu su riječkog “Zajca” 10., 11., 13. i 14. travnja. U suradnji s Gradom Krkom, za izvedbu u subotu, 11. travnja, bit će organiziran i besplatan autobusni prijevoz za publiku s otoka Krka.
