Ministarstvo zdravstva planira uvesti cijepljenje protiv HPV-a u obvezni kalendar, kao odgovor na alarmantne podatke prema kojima od raka vrata maternice, bolesti koja je gotovo u potpunosti sprječiva, godišnje oboli oko 300, a umre više od stotinu žena.
Crna statistika: Bolest od koje se ne bi smjelo umirati
Unatoč dostupnosti prevencije, brojke u Hrvatskoj i dalje su zabrinjavajuće. U posljednjih desetak godina od raka vrata maternice godišnje oboli oko 300 žena, dok ih između 120 i 130 izgubi bitku s tom bolesti. Prema podacima o smrtnosti, u 2024. godini od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrlo 98 žena, od kojih je čak trećina bila mlađa od 60 godina. Ovi se podaci odnose isključivo na invazivni karcinom, ne uključujući znatno češće premaligne lezije, kao ni druge vrste raka povezane s HPV-om, poput raka vulve, rodnice, anusa, penisa ili ždrijela.
“Rak vrata maternice bolest je koju možemo spriječiti. Imamo cjepivo, imamo probir i imamo učinkovito liječenje premalignih promjena, i upravo zato je neprihvatljivo da žene i dalje od nje umiru”, naglašava Portolan Pajić.
Obvezno cijepljenje kao ključan korak
Upravo zbog porazne statistike, Ministarstvo zdravstva planira izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima bi se cijepljenje protiv HPV-a uvrstilo u obvezni kalendar cijepljenja. Ako zakon bude donesen prema planu, nova pravila mogla bi stupiti na snagu već 2027. godine. Cijepljenje bi se, kao i dosad, provodilo u osnovnoj školi, u dvije doze, no više ne bi bilo prepušteno izboru roditelja.
“Epidemiolozi i stručnjaci koji predlažu obvezno cijepljenje znaju zašto to čine. Time dajemo jasnu poruku koliko nam je važno zdravlje budućih generacija”, ističe Portolan Pajić, dodajući da će unatoč obvezi ključnu ulogu i dalje imati edukacija djece, roditelja i nastavnika.
Procijepljenost raste, ali nedovoljno
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno od 2007. godine, a danas je besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 do 15 godina, kao i za srednjoškolce i mlade do 25. godine života. Iako program nije obvezan, Hrvatska bilježi relativno dobru procijepljenost. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najmanje jednu dozu cjepiva do 15. godine primilo je 54,8 posto djevojčica i 38,9 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine. Ipak, to je još uvijek daleko od ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije, koja kao cilj za iskorjenjivanje bolesti postavlja procijepljenost iznad 90 posto.
Nacionalni program probira ponovno u fokusu
Uz cijepljenje, drugi stup borbe protiv raka vrata maternice je probir. Nakon višegodišnjeg zastoja, Hrvatska je 2023. započela pilot-projekt novog nacionalnog preventivnog programa, koji se trenutačno provodi u Virovitičko-podravskoj županiji. Program obuhvaća žene od 20 do 64 godine, pri čemu se kod žena do 29 godina provodi Papa-test, a kod onih starijih od 30 godina kombinacija Papa-testa i HPV testiranja. Plan Ministarstva zdravstva je da ovaj program, na temelju iskustava iz pilot-projekta, već iduće godine ponovno zaživi na nacionalnoj razini.
Rak koji češće pogađa mlađe žene
Epidemiologinja HZJZ-a Bojana Mahmutović pojašnjava kako se rak vrata maternice, za razliku od većine drugih sijela raka, češće javlja u mlađoj životnoj dobi. Treći je najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 39 godina, odmah iza raka dojke i štitnjače. Četvrtina novooboljelih mlađa je od 45 godina, što dodatno naglašava važnost prevencije. Prosječno petogodišnje preživljenje iznosi nešto više od 60 posto, no ishod uvelike ovisi o stadiju u kojem je bolest otkrivena. Zbog toga redoviti preventivni pregledi imaju presudnu ulogu u smanjenju smrtnosti.
Kombinacija cijepljenja i organiziranog probira jedini je put prema eliminaciji ove bolesti. Kako poručuje Portolan Pajić, cijepljenje protiv HPV-a ne štiti samo od raka vrata maternice, nego i od niza drugih malignih bolesti kod oba spola. To je, zaključuje, ulaganje u zdravlje koje ima dugoročan učinak.
