Novi paket zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji stupa na snagu 2026., izazvao je žestoke podjele. Dok Vlada obećava brže dozvole i digitalizaciju, oporba i struka upozoravaju na pogodovanje krupnom kapitalu i devastaciju prostora, najavljujući referendum i tužbu Ustavnom sudu.
Hrvatski sabor izglasao je paket od tri zakona iz resora graditeljstva i prostornog uređenja, kolokvijalno nazvan “Bačićevi zakoni”, koji će stubokom promijeniti način na koji se planira, gradi i upravlja prostorom u Hrvatskoj. Iako na snagu stupaju tek 1. siječnja 2026. godine, već su izazvali političku oluju i duboku zabrinutost među stručnjacima i dijelom javnosti, posebice u osjetljivim obalnim područjima poput Primorsko-goranske županije. S jedne strane, vladajući obećavaju reformu koja donosi red, brzinu i transparentnost, dok s druge strane oporba govori o “veleizdaji”, “zakonu opasnih namjera” i konačnoj rasprodaji najvrjednijeg nacionalnog resursa.
Digitalizacija, brže dozvole i nova pravila za kampove
Prema najavama iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ključni cilj reforme je modernizacija i ubrzanje procedura. Od 2026. godine uvodi se potpuna digitalizacija kroz sustave ePlanovi i eDozvola, čime bi svi prostorni planovi postali standardizirani i javno dostupni, a ishođenje građevinskih dozvola ne bi smjelo trajati dulje od 30 dana. Ova promjena posebno cilja na građane koji grade obiteljske kuće, a koji čine oko 90 posto svih zahtjeva. Uvodi se i obveza izrade Plana održavanja zgrada, a dugoročni cilj je da do 2050. sve zgrade budu nulte energetske emisije. Velika novost je i povratak instituta urbane komasacije, ukinutog 2014., koji bi trebao omogućiti okrupnjavanje i uređenje zemljišta za gradnju. Za Primorje i otoke posebno su važne nove odredbe za kampove. One propisuju da se unutar naselja mobilne kućice ne smiju postavljati na manje od 25 metara od obalne linije, dok za kampove izvan naselja ta udaljenost iznosi 100 metara. Uz to, uvodi se i gotovo potpuna zabrana etažiranja turističkih građevina, osim za hotele visoke kategorije, što bi trebalo stati na kraj praksi pretvaranja hotela u apartmanska naselja.
Oporba na nogama: ‘Gašenje vatre kerozinom i rasprodaja zemlje’
Izglasavanje zakona u Hrvatskom saboru proteklo je uz žestoko protivljenje cjelokupne oporbe, od ljevice do desnice. Stranke poput SDP-a, Možemo!, Centra i Mosta tvrde da su zakoni konceptualno pogrešni i pisani po mjeri krupnog kapitala, a na štetu građana i lokalnih zajednica. Glavne zamjerke odnose se na smanjenje ovlasti gradova i općina, za koje tvrde da gube kontrolu nad vlastitim prostorom. Kritičari upozoravaju da institut urbane komasacije i mogućnost da se privatni projekti proglase javnim interesom otvaraju vrata prisilnom izvlaštenju i ugrožavanju privatnog vlasništva. “Ovo je iskorak u propast i provaliju. To je kao da imate vatru i onda je pokušavate ugasiti s kantom kerozina”, slikovito je poručila Anka Mrak Taritaš (GLAS). Oporba također ističe da je u potpunosti ignoriran glas struke, s obzirom na to da je na prijedloge zakona stiglo preko 1700 primjedbi arhitekata i urbanista. Zbog svega navedenog, ujedinjena lijeva oporba najavila je odlučnu bitku: prvo će zatražiti ocjenu ustavnosti zakona, a ako Ustavni sud ne reagira u primjerenom roku, spremni su pokrenuti referendumsku inicijativu. “Srušit ćemo ovaj zakon, a onda i ovu Vladu”, poručila je Sandra Benčić (Možemo!).
HDZ s Kvarnera uzvraća: ‘Nema otimačine, laž je da se razvlašćuju lokalne jedinice’
Vladajući HDZ sve optužbe rezolutno odbacuje, tvrdeći da oporba manipulira javnošću i širi dezinformacije. Naglašavaju kako se ovim zakonima zaštita prostora diže na višu razinu, a ne smanjuje. U obranu zakona stao je i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić, koji je kao saborski zastupnik poručio da je neistina da su jedinice lokalne samouprave obespravljene. “Apsolutna je laž da se razvlašćuje lokalne jedinice. Dapače, pojačana je njihova uloga u kreiranju svog prostora”, istaknuo je Klarić. Priču o “otimačini” nazvao je najvećom dezinformacijom, pojasnivši da urbana komasacija nije isto što i izvlaštenje te da postupak pokreće upravo lokalna jedinica u suradnji s vlasnicima. Iz HDZ-a poručuju da je cilj oporbe destabilizacija države te da se protive svakom strateškom projektu, od Pelješkog mosta do novih zakona o gradnji. Uvjereni su da će se, jednom kad se zakoni počnu primjenjivati, pokazati da su bili u pravu te da će građani i gospodarstvo osjetiti pozitivne učinke kroz brže procedure i uređeniji prostor.
