Riječi čije značenje znaju samo “odabrani” – što su to familijarizmi?

6

Jeste li  se ikada našli u situaciji da ste u društvu i izrazite se riječju ili izrazom na koji vas sugovornici pogledaju s dignutim obrvama jer im nije jasno o čemu govorite. Nakon toga i vi dignete obrve jer se pitate što im nije jasno, a onda se sjetite da imaju pravo biti zbunjeni. Naime, riječ koju ste upotrijebili ne postoji u rječniku hrvatskoga jezika, niti ikojeg stranog, već je novotvorenica vas i vaše obitelji.

Takve se riječi u lingvistici nazivaju familijarizmi. Nastaju u užoj obitelji kao modificirane postojeće riječi ili su čiste novotvorenice. Procjenjuje se da gotovo iz svake obitelji proizađe barem jedan familijarizam. Iza nastanka riječi krije se uglavnom neka priča, zbog koje je članovima obitelji riječ razumljiva, a ostalim ljudima nije.

Takve riječi koje samo „odabrani“ razumiju mogu se pojaviti i u zajednici kao što su prijatelji, odnosno društvo.  U tom je slučaju riječ o slengu, koji se tiče urbane kulture. Male zajednice kao što su pripadnici sela također mogu imati neke zasebne varijante leksika, što se naziva idiom.

Familijarizmi, slengovi ili idiomi imaju zajedničku društvenu funkciju da povezuju ljude u zajednici te na taj način učvršćuju status pripadnosti članova toj društvenoj zajednici. Familijarizmi ulaze u svakodnevni govor pojedinca i postaju dio osobnog leksika. Zato nam se događa da izustimo neki familijarizam u javnosti, a nismo ni svjesni da je to izmišljena riječ. Obično u takvim situacijama kad započnemo objašnjavati značenje te riječi, drugi nas mogu razumjeti, no neće prihvatiti riječ koliko god ona bila kreativna, jer ih ništa ne povezuje s njom. Prema tome, familijarizmi su emocionalno obojeni i kao takvi ne mogu se nametnuti ni jednoj jezičnoj zajednici izvan obitelji u kojoj su nastali.

Komentari