Nosi li 5G mreža doista zdravstveni rizik?

62

Prije godinu dana, podmukle teorije o opasnosti 5G jedva su probudile svijest javnosti, uglavnom ostajući ograničene na ozbiljne teoretičare zavjere poput Davida Ickea. U posljednjih nekoliko tjedana, neutemeljene tvrdnje o rizicima povezane s mobilnom tehnologijom nove generacije postale su uobičajene. Tvrdnje koje povezuju 5G s pandemijom koronavirusa došle su do suludih ideja. Industrijski insajderi i stručnjaci za provedbu činjenica ukazuju na savršenu oluju uvjeta koji su pomogli da se teorija opisana kao opasna glupost prihvati.

5G mreža je nova generacija novih mobilnih mreža koja će se pojaviti 10 godina nakon 4G mreža, a njezina zadaća je osiguravanje bolje internet veze i brži prijenos podataka čime će se otvoriti mnoge tehnološke mogućnosti tvrtkama i pojedincima. Prva generacija 5G mreže u pogon je puštena već ove godine, a ona bi trebala usaditi temelje za bolje umrežavanje raznih vrsta pametnih uređaja tzv. Internet of Things te bi odigrala važnu ulogu u razvoju autonomnih automobila. Ipak bitno je naglasiti da će se 5G implementirati ponajprije u veće gradove i tehnološki razvijana mjesta, a za čitavu pokrivenost Hrvatske pričekat će oko 5 godina. Za korištenje 5G mreže Europska Unija odredila je korištenje sljedećih frekvencijskih pojaseva: 700 MHz, 3.4 – 3.6 GHz i 26 GHz. S obzirom na činjenicu da je Hrvatska frekvencijski pojas 700 MHz dodijelila sustavu zemaljske televizije DVB-T2, u početku će se koristiti frekvencijski pojas od 3.4 do 3.6 GHz. Uvođenje 5G mreže značit će gašenje 2G i 3G tehnologije, a uvođenje 5G znači da će se u početku samo nadograditi postojeći sustav 4G.

Prisjetimo se, prva 1G mreža puštena je u rad 1980.-ih godina kao prva mobilna mreža te je koristila tehnologiju NMT. U Hrvatskoj je 1996. godine uvedena i 2G, odnosno GSM mreža na kojoj su se razvili prvi mobilni uređaju u svijetu. Oko 2001. godine 2G mrežu zamijenila je 3G mreža koja je dovela do određenih problema s licencama za uvođenje 3G tehnologije, no i to je s vremenom riješeno. Danas je aktualna 4G mreža koja se pojavila 2011. godine, a ona je sa sobom donijela brzinu i kvalitetu prijenosa podataka, ali i popularizaciju pametnih telefona. 2019. godine krenulo se s uvođenjem 5G mreže kojoj se ljudi zadnjih tjedana masovno odupiru, a pojavile su se i određene priče kako je 5G mreža opasna za zdravlje.

Dio istraživača smatra kako mobilne mreže povećavaju mogućnost obolijevanja od raka i drugih bolesti. Na stranu protivljenja uvođenja 5G mreže stali su i mnogi znanstvenici. Naime, 2017. godine 180 znanstvenika potpisalo je pokrenutu peticiju za odustajanje od uvođenja 5G infrastrukture tako dugo dok se ne istraži njezina štetnost na ljudsko zdravlje. Istraživanje ovakve vrst provodi se još od uvođenja 1G mreže, a nakon desetljeća još uvijek nisu doneseni konkretni zaključci. Za sada, odgodu uvođenja 5G mreže donijeli su gradovi Bruxelles i San Francisco zbog zakonske regulative o postavljanju 5G infrastrukture i odašiljača u blizini naseljenih područja.

Svjetska zdravstvena organizacija također je rekla ne uvođenju 5G mreže zbog uvrštavanja mobilnih mreža na ljestvicu zračenja jer su mobilne mreže označene kao moguće kancerogene, odnosno u kategoriju 2B, što nije dokazano, ali postoji takva mogućnost. 2B kategorija je prilično blaga kategorija, a u nju su uvrštene i pare dizela i benzina, ekstrakt lista aloe vere, ukiseljeno povrće. Ipak Svjetska zdravstvena organizacija dala je naputak da se nastavi istraživati utjecaj mobilnih mreža na zdravlje. Za usporedbu, u kategoriji 1A kao veća prijetnja za zdravlje, nalaze se suhomesnati proizvodi, crveno meso i alkohol.
Utjecaj mobilnih mreža na ljude istražen je eksperimentima na miševima. Miševi često, ali ne uvijek reagiraju kao i ljudi, ali činjenice dobivene eksperimentima na miševima ne možemo samo preslikati na ljude. 2016. godine provedeno je istraživanje o zračenju mobilnih mreža. Rezultati su pokazali utjecaj mreža na miševe izazivajući im minimalno povećanje tumora na mozgu tijekom izloženosti zračenju 9 sati svakoga dana, a samo zračenje je 4 puta veće nego što ga dopušta zakonska regulativa. Dakle, ne mora vrijediti da će isto vrijediti i za ljudska bića. Istraživanje na ljudskim bićima bilo bi nemoralno jer ne postoji način da se namjerno ozrači ljudsko biće.

Jedna danska studija pokazala je zračenje na ljudska bića, a ona je provedena na 420 000 ljudi u razmaku od 1982. do 1995. godine. Ljudi su koristili mobitele, a rezultati su pokazali da je pojavnost tumora osoba koje su koristile mobitele pala.
Međunarodna agencija za istraživanje raka provela je istraživanje 2011. godine na 11 zemalja, a rezultati su ponovo pokazali da korištenje mobitela ne utječe na pojavnost tumora mozga.

Studija Million Women analizirala je 800 000 žena u Velikoj Britaniji s ciljem istraživanja utjecaja telekomunikacijskog zračenja na razvoj tumorskih bolesti mozga i tumore središnjeg živčanog sustava. Žene su koristile mobitele od 1999. do 2009. godine, a mobilno zračenje nije povećalo pojavnost tumora.

Ipak, postoji nekoliko savjeta kojim se možete zaštititi od zračenja mobilnih uređaja, a ponajviše su za to krivci sami korisnici mobilnih uređaja. Ljudi često spavaju s mobilnim uređajem uz glavu, zračenje je puno veće kada telefonirate nego kada je telefon u stanju mirovanja pa se preporučuje korištenje slušalica ili korištenje zvučnika prilikom razgovora. Nadalje, kada ga ne trebate, ne nosite sa sobom mobilni uređaj.

Izvor: PCCHIP

Komentari