Vatromet – lijep i otrovan: Trebamo li ga se odreći?

Stručnjaci sve češće upozoravaju na negativnu stranu vatrometa i pirotehnike

1280

Veliki, raskošni, očaravajući vatromet, petarde, rakete, prskalice…čini se kako niti jedni novogodišnji praznici ne mogu proći bez njih. No stručnjaci sve češće upozoravaju i na negativnu stranu i posljedice koje sa sobom nosi upotreba pirotehničkih sredstava.

Osim one već dobro poznate, rizika za sigurnost i zdravlje onih koji rukuju pirotehničkim sredstvima, ali i onih u njihovoj neposrednoj okolini, sve češće se spominje još jedan, potencijalno velik problem upotrebe pirotehničkih sredstava. Naime, stručnjaci za okoliš i atmosferu tvrde kako vatrometi zagađuju atmosferu te uzrokuju kratkotrajno iznimno povećanje koncentracije zagađivača u zraku: čestica PM10, dušikovih oksida, sumporovog dioksida i mnogih drugih otrovnih tvari. Upozoravaju i kako se pri ispaljivanju svjetlećih raketa u zrak oslobađaju iznimno male čestice, koje mogu prodrijeti u pluća te na taj način zatrovati naš organizam sa različitim potencijalno opasnim elementima poput stroncija, vanadija, barija, olova, aluminija, sumpora, antimona, molibdena, fosfora, cinka i slično. Pritom upozoravaju i na to da opasne čestice ostaju u zraku sve dok ih ne isperu padaline ili se ne spuste na tlo odakle ih vjetar ponovno podiže u atmosferu.

Da su navedena upozorenja shvaćena prilično ozbiljno, pokazuje i praksa sve većeg broja gradova koji su vatromet zamijenili sa drugim, manje opasnim i eco-friendly vidovima zabave. Tako je primjer dobre prakse veći broj gradova u nama susjednoj Sloveniji –  Novo mesto, Murska Sobota, Velenje, Nova gorica, a novac namijenjen vatrometu nerijetko se daruje u dobrotvorne svrhe.

Iako mnogi od nas prosinac ne mogu zamisliti bez šarene i glasne pirotehnike, ipak prije nove ispaljene svjetleće rakete nije na odmet još jednom zastati i razmisliti – kolika je cijena za okoliš, zdravlje i sigurnost, nas i naših najbližih.

 

Komentari