Najavljeni programi ustanova u kulturi PGŽ

442

konf prirodoslovni

 

O programima su govorili ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Željka Modrić Surina, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Tea Perinčić, ravnatelj Ustanove “Ivan Matetić Ronjgov” Darko Čargonja, te pročelnik UO za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić.

Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Željka Modrić Surina najavila je kako će se program i u 2015. provoditi na dvije lokacije, u Rijeci i Brodu na Kupi. Od posebno značajnih programskih aktivnosti naglašeno je prije svega prikupljanje, proučavanje i čuvanje muzejske građe. U ovoj se godini namjerava prikupiti približno 1000 primjeraka predmeta prirodne baštine za pojedine zbirke te nastaviti sa stručnim i znanstvenim istraživanjem Istre, Primorja i Gorskog kotara. Prirodoslovni muzej inače skrbi o približno 90 tisuća muzejskih predmeta organiziranih u 28 zbirki, što je svakako impresivna.

U planu je predstavljanje duhovite i višeslojne putujuće edukativne izložbe “Diversity matters” Marina Kirinčića i Nadie Dunato Pejnović. Zajedno s Hrvatskim botaničkim društvom i Botaničkim društvom Slovenije organizirat će se 6. balkanski botanički kongres, na kojem se očekuje više od 500 znanstvenika iz cijelog svijeta. U prostoru Kaštela Zrinskih u Brodu na Kupi postavit će se izložba djela akademskog slikara Grge Marjanovića “Iz goranske šume”. Postav “Plavetnilo. Raznolikost života u podmorju Kvarnera” pojačan je mobilnom aplikacijom koja nudi više informacija o projektu, a koja se uskoro namjerava proširiti na cijeli postav, te razviti i posebna aplikacija za djecu.

Prirodoslovni muzej nastavit će s programom edukacije i održati stotinjak stručnih vodstava, oko 160 različitih radionica te četrdesetak predavanja. Planira se i nastavak organiziranja edukativnih i zabavnih proslava rođendana u prostoru muzeja. Tijekom 2015. prigodnim će se programom popratiti i događanja poput Međunarodnog dana muzeja, Noći muzeja, Dječjeg tjedna, Dana voda itd. Uz suorganizaciju Festivala znanosti u Rijeci, muzej će biti domaćin otvorenja Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske na državnoj razini.

Ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Tea Perinčić je pored aktualne izložbe “Ratne boje” istaknula “Stoljeće ručnog sata” u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt, međunarodnu suradnju “Cernardo Conrad”, manifestaciju “Pazi što jedeš” i izložbu “Riječka tržnica – nekad i sad”, te modernizaciju postojećih postava i niz radove na samom objektu, Guvernerovoj palači, koja se zapravo i glavni izložak.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja organizirat će niz tematskih muzejskih radionica za škole te kroz poseban projekt “Živi muzej” povezati muzejski postav sa scenskom umjetnošću. Dva puta mjesečno Zoran Josić kao grof Drakula i Nika Mišković kao njegova mutava asistentica nastojat će scenskom igrom posjetiteljima približiti muzejski postav.

Darko Čargonja, ravnatelj Ustanove “Ivan Matetić Ronjgov” izdvojio je iz manifestacijske djelatnosti tradicionalno “Proljeće u Ronjgima, susret glazbenih škola koji je kao obvezan od ove godine ušao i u kurikulum, 34. Mantinjadu, bienalnu smotru pjevačkih zborova PGŽ-a Kanat pul Ronjgi te kao posebne programe 2. Mantinjadu Zagreb i obilježavanje 135. godišnjice rođenja skladatelja Ivana Matetića Ronjgova. Svakako je vrijedno za spomenuti i 20 godina emitiranja radio emisije kojom se promovira čakavska narodna baština: do sad su emitirane 303 emisije na Radio Rijeci te 220 na Hrvatskom radiju Zagreb.

Pročelnik UO za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić naglasio je zadovoljstvo programom ustanova u kulturi Primorsko-goranske županije te naglasio nekoliko trendova koji su odredili i aktivnosti u ovoj godini. Sve su ustanove doživjele određeno širenje i prostorno i tematski, povećao se obim rada i broj angažmana. Razina suradnje i povezanosti među ustanovama došla je na novu razinu i uključila i ustanove izvan nadležnosti PGŽ. Sve se više ustanova na određene načine otvara prema publici i nudi posjetiteljima aktivno sudjelovanje u postavima, a svakako su ustanove poput muzeja u Brodu na Kupi obogatile kulturni život i utjecale na tamošnji društveni život općenito.

Promijenio se način sagledavanja financiranja i intenzivirao rad oko fondova EU, za koje je u pripremi čitav niz projekata. U pitanju su znatna sredstva, otprilike 35% planiranih sredstava dolazi upravi iz tih fondova. Konačno, dolazi do poslagivanja na dulje staze i promišljanja rada u kulturi kroz tri strategije: županijsku mrežu kao infrastukturu za kulturni sadržaj, posebno važnu za njegovu razmjenu, potom Putevima Frankopana kao dio nacionalnog projekta Putevima Zrinskih i Frankopana te projekt Glagoljica, koji povezuje sve elemente nematerijalne kulturne baštine. Radi se o dugoročnim projektima, koji bi svoju kulminaciju trebali doživjeti 2020.

B.Ž.

Komentari