Studio Nendo, dizajniranje svakodnevice

339

 

Japanska riječ Nendo označava podatnu glinu koja se lako oblikuje. Upravo je takav i dizajn istoimenog studija. Iako ovaj studio čini osam dizajnera, sve njihove radove objedinjuje isti minimalizam, korištenje svijetlih boja, vizualna lakoća, poetičnost i jednostavnost, inače svojstvena japanskoj umjetnosti.

Kada se promatra velika količina proizvoda koji izlaze iz njihove kreativne tvornice, iznenađuje činjenica da se studio Nendo jednako kvalitetno bavi svim područjima dizajna i umjetnosti; dizajnom interijera, arhitekturom, industrijskim dizajnom te čak u manjoj mjeri grafičkim dizajnom. Ipak, najpoznatiji su po svom namještaju i pojedinačnim predmetima koji stvaraju neka nova iskustva potičući na propitivanje svega što nas okružuje.

Iz pogleda na njihov rad unutar zadnjih 10 godina može se primijetiti je da ovaj tim vješto povezuje japansku kulturu s europskim dizajnom i pristupom. U tom smislu, Studio Nendo ne bavi se isključivo dizajnom predmeta, već malih trenutaka koji oblikuju našu svakodnevicu. Glavnom dizajneru Oki Sato-u inspiracija dolazi u jednostavnim šetnjama susjedstvom u kojima promatranjem svakodnevnih događanja dolazi do ideja za stvaranje svojih čudnovatih predmeta.

Nendov jedinstven set posudica za sol, papar i umake ne komunicira o svom sadržaju putem slika ili slova poput uobičajenih posuda. Kreativni japanski dizajneri odlučili su to pokazati putem oblika usnica koje se nalaze na posudicama. One predstavljaju usta kada se izgovara određena riječ na japanskom: “y u ” za shoyu (umak), “shi” za shio (sol), and “ko” za kosho (papar). Informacija je prikazana na potpuno novi način, a rezultat su simpatične keramičke posudice koje izgledaju kao da vode tajne razgovore na nečijem kuhinjskom stolu.

Nendo dizajneri bavili su se i dizajnom prostora za različite događaje u kojima se može vidjeti njihova sposobnost stvaranja bajkovitih okruženja koja djeluju kao da su dio neke minimalističke scenografije. Tako nas njihova „Alisina čajanka“ (Alices tea party) uvlači u jedan potpuno drugačiji svijet. Naime, dizajnirali su čudesni kafić koji je uređen za proslavu 100 godina postojanja engleskog čaja Lipton na japanskom tržištu. Ideja bajkovitog kafića proizašla je iz priče o čajanki Ludog Klobučara iz Alise u zemlji čudesa. Kafić, uključujući tapete i velik stol koji se nalazi u središtu, dizajniran je tako da ostavlja dojam vrlo dugačkog prostora u kojem se sve radikalno smanjuje i sužava prema kraju. Tako stolice mijenjaju veličinu od divovskih zdanja na kojima posjetitelji nogama jedva dosežu tlo, do sićušnih stoličica koje se čine kao da su napravljene za neka mala bića. Sve to odražava bit dijela priče u kojem se Alisina veličina čudnovato mijenja pri svakom zagrizu u kolač.

Prije svega, članovima studija Nendo cilj je stvarati nova i neobična iskustva. Takav pristup najbolje ilustrira njihova linija proizvoda neobičnog naziva „1%“. Iz Nendo studija su tokom godina izlazili radovi umjetničke prirode proizvedeni samo u nekoliko primjeraka. S druge strane bio je i velik broj onih koji su se masovno proizvodili. A ta dva pristupa se bitno razlikuju u načinu proizvodnje. Dok potonji zahtjeva da se dizajn proizvoda (odabir oblika, materijala) prilagodi industrijskoj proizvodnji, prvi ostavlja više mjesta za umjetničku slobodu i stvaranje predmeta koje je teže izvesti. Tako je nastala kolekcija „1%“ koja nudi samo po 100 primjeraka od svakog proizvoda. Putem toga, naravno, raste cijena proizvoda, ali Sato naglašava (što priliči njemu i filozofiji studija) da se ovdje ne radi o ekskluzivnosti proizvoda, već realnosti proizvodnje u koja će ponuditi kompromis između ta dva pristupa. Time kupac dobiva 1% cijelog dizajna što zvuči vrlo primamljivo te mu omogućuje posjedovanje gotovo jedinstvenih predmeta. Sato, kao i svi članovi njegova tima, svjestan je toga da se svijet može mijenjati malim stvarima te želi omogućiti svim korisnicima Nendo proizvoda male, iznenađujuće i poetične trenutke koji će polako donositi promjenu u njihov život.

[nggallery id=64]

Kristina Lugonja, mag. dizajna

Komentari