Inkluzivni dizajn – dobar dizajn za sve

756

Dobar dizajn je inovativan, ekološki prihvatljiv, funkcionalan i individualan za sve. Inkluzivni dizajn uključuje sve ljude da se dođe do dobrog dizajna, rješenja koji su prihvatljivi za širu populaciju ljudi, a sami ljudi su u centru dizajnerskog procesa i njihove potrebe su na prvom mjestu. Razlike u kulturi, navike ljudi i razlike u načinu života, načini improvizacije bitni su za dizajn i razumijevanje ljudi koji su dio tog dizajna.

Osnovni cilj inkluzivnog dizajna je prevladati postojeću metodologiju dizajna za pojedine skupine ljudi (npr. stigmatizirajući dizajn za osobe s invaliditetom) i postići da svakodnevni predmeti, okolina i usluge budu upotrebljivi za najveći mogući broj osoba, bez obzira na dob, spol, znanje ili poteškoće, i to bez modifikacija ili dodataka.

Inkluzivni dizajn uzima u obzir velike razlike među ljudima u mogućnostima, sposobnostima i načinima interakcije s okolinom, a temelji se na uključivanju stvarnih osoba u proces dizajna. Iskustva pokazuju kako takvi projekti rezultiraju ne samo dizajnom koji je kvalitetniji i uspješniji na tržištu, već i promjenom načina razmišljanja i potenciranjem kreativnosti dizajnera, te povećanjem svijesti šire javnosti o dizajnu kao poslovnom i društvenom alatu.

Dizajner + poslovni ljudi + drugačiji ljudi – spoj za inkluzivni dizajn

Kroz suradnju profesionalnih dizajnera i osoba s posebnim potrebama dolazi se do inovativnih rješenja svakodnevnih proizvoda, komunikacija i usluga, te omogućuje se dragocjena razmjena znanja i spoznaja između dizajnera, korisnika i poslovnih subjekata.

Godina 1991. je godina početka osnivanja ove vrste dizajna a začetnik mu je Roger Coleman koji je uvidjevši svjetsko starenje populacije započeo program povezan s ovom novom situacijom. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, globalno demografsko starenje populacije već je sada primjetno u razvijenim zemljama, a Hrvatska se po udjelu stanovništva starijem od 65 godina nalazi među prvima u Europi. S ovim podacima nastaje populacija YoYo u koju svrstavamo sve starije osobe koje se fizički i mentalno osjećaju mlađe od svojih godina. Za primjer ću vam dati poznate slavne osobe-Madonna, Hugh Hefner, Mick Jagger… Oni su ti koji znaju što žele i kakve proizvode žele imati kraj sebe. Danas ljudi dulje rade, dulje žive no unatoč tome godine utječu na svakoga- slabiji sluh, vid i teže kretanje. U tim godinama populacija YoYo iza sebe ima neku imovinu, financijski su stabilni i žele proizvode, uslugu i komunikaciju s ekstra dobrim uvjetima i načinima upotrebe koja je njima prihvatljiva.

Širenje svijesti o ljudskim pravima pokreće promjene u zakonodavstvu i naglašava potrebu za uključivanjem (inkluzijom) skupina u svim aspektima društva i svakodnevnog života, stavljajući naglasak na osobe s invaliditetom kao one koji se suočavaju s najvećim poteškoćama u samostalnoj interakciji sa svakodnevnom okolinom i uslugama, te čije je pravo na normalan život, rad, samostalnost i dostojanstvo najviše ugroženo.
Svi znamo što je daljinski upravljač, no znamo li zašto je on osmišljen? Potreba da se pomogne nepokretnim i starijim ljudima da upale, ugase televiziju promijene kanal i sl. dolazi do potrebe za dizajnom pomoćnog aparata koji rješava problem nepokretnim ili slabo pokretnim ljudima da se služe i gledaju televiziju. Jednako tako i kompjuterski miš je osmišljen ne bi li omogućio pristup kompjuteru osobama koji nisu u blizini tipkovnice.
U Hrvatskoj početkom ovog mjeseca po prvi puta organizirala se u Zgrebu radionica inkluzivnog dizajna gdje su profesionalni dizajneri i studenti dizajna iz područja industrijskog dizajna, dizajna vizualnih komunikacija, tekstilnog i modnog dizajna kroz stvarni projekt dizajna uključili korisnike inkluzivnog dizajna i suradnike,te osobe s poteškoćama u proces osmišljavanja novih proizvoda.

Tako su četiri interdisciplinarna tima dizajnera vođeni od strane iskusnih britanskih dizajnera i eminentnih domaćih kolega, surađivali na osmišljavanju novih proizvoda, ambalaža, prezentacija i distribucije proizvoda, izradi prototipa, osmišljavanju vizualnog identiteta, te postavljanju izložbe prototipa s područja tekstilnog/modnog dizajna, proizvoda od keramike i metala za firmu URIHO, te tekstilne proizvode i vizualni identitet za Udrugu za promicanje inkluzije. Petodnevna radionica čiji sam član i ja bila završila je predstavljanjem izrađenih prototipa i ostalih rješenja na izložbi u Hrvatskom dizajnerskom društvu u Zagrebu iza koje će se uz konzultacije s dizajnerima, pokrenuti proizvodnja i plasman izabranih proizvoda, koji će biti predstavljeni javnosti i kroz naknadnu izložbu u listopadu 2011. godine.

Sljedeće slike i primjeri prikazuju nova rješenja nastala na spomenutoj radionici,no i rješenja u kojima je inkluzivni dizajn uključen i time su riješeni mnogi loši primjeri i proizvodi koji nisu prilagodljivi i prihvatljivi, te nisu dizajnirani za sve.

dipl. dizajner Valentina Vičević

[nggallery id=24]

Komentari