Brza moda vodi ekološkoj katastrofi

29

Modna industrija mora se temeljito promijeniti kako bi ublažila utjecaj brze mode na okoliš, komentiraju stručnjaci. Najam odjeće, bolji postupci recikliranja, tehnologija kontrole zagađenja i inovativna upotreba odbačenih odjevnih predmeta samo se neke od mjera koje mogu pomoći.

Istraživači su izradili izvještaj objavljen u časopisu Nature Reviews Earth & Environment o ekološkim troškovima industrije i kako se ona treba promijeniti kako bi se riješilo mnogo povezanih problema. Međuvladin panel za klimatske promjene izračunao je da modna industrija proizvodi 10% globalne emisije ugljikovog dioksida svake godine, dok se procjenjuje da koristi 1, 5 milijardi vode godišnje. U međuvremenu se povećava zabrinutost oko zagađenja, od kemijskog otpada do mikroplastike.

Brza moda, jeftina odjeća kupljena i odbačena u naglom slijedu kako se trendovi mijenjaju, samo pogoršava probleme. Koautor istraživanja sa Sveučilišta u Manchesteru dr. Patsy Perry kaže: „To je zaista globalni problem.“ Perry i međunarodna skupina kolega ističu da globalna priroda modne industrije znači da je odjeća možda nekoliko puta putovala svijetom tijekom proizvodnje, dok se procjenjuje da ako se 3% odvoza odjeće prebaci s broda na zračni teret to bi moglo rezultirati s preko 100% više emisija ugljika nego ako bi se sav prijevoz odjeće odvio brodom.

Tim također ukazuje na potrošnju vode u industriji, emisije ugljikovog dioksida, tekstilni otpad i uporabu kemikalija – tvari za koje kaže da ne predstavljaju samo okolišni rizik, već i zdravstvene rizike za one koji su uključeni u industriju. Pišu: „U jednom primjeru, jedna europska tvrtka za doradu tekstila koristi preko 466 g kemikalija po kilogramu tekstila.“ I dok su mnogi odjevni predmeti dizajnirani u SAD-u ili EU-u, oni se često proizvode u zemljama u razvoju. Tim kaže da se ne samo povećava otpad od tkanine lošom komunikacijom zahtjeva, već su i propisi oko onečišćenja često manje strogi u zemljama proizvodnje: „Otpadne vode izlaze u tokove slatke vode i zagađuju rijeke iz koji ljudi love ribe i od kojih žive.“

7360
Izvještaj naglašava da ograničena prirodna bogatstva znače da se modna industrija mora mijenjati te navodi niz načina na koja bi priroda mogla postati zelenija, uključujući prihvaćanje obnovljive energije i razvoj novih metoda za recikliranje, kao i smanjenje upotrebe poliestera – vlakna koje se ne može razgrađivati proizvedeno iz naftnih kemikalija, a koje dominira u modnoj industriji. Oni također tvrde da bi se industrija trebala fokusirati na proizvodnju kvalitetnijih, dugovječnijih predmeta, dok bi inovacije poput iznajmljivanja odjeće i novih pristupa daljnjoj prodaji trebalo povećati.

Dodaju: „Potrošači moraju shvatiti modu više kao funkcionalni proizvod, a ne kao zabavu i biti spremni platiti više novaca onima koji vode račune o utjecaju mode na okoliš.“ Ovo nije prvi puta da se prepuštaju rješenje brze mode. Prošle godine, zastupnici u Odboru za nadzor okoliša predložili su niz mjera uključujući naplatu od 1 p za svaki novi odjevni predmet za financiranje boljeg recikliranja i sakupljanja. Vlada je sve odbacila.

Libby Peake iz Zelenog saveza rekla je da Velika Britanija ima poseban problem kada je u pitanju brza moda: „Kupujemo više odjeće po glavi nego bilo koja država u Europi uključujući gotovo dvostruko više od Talijana koji su poznatiji po svom modnom smislu.“
Osim što naglašava potrebu za poboljšanim shemama za kvalitetu i iznajmljivanje odjeće, izvješće je naglasilo važnost kupovine odjeće iz druge ruke. Inicijative vođene od strane industrije za smanjenje troškova u okolišu bile su neučinkovite, dok je potrošnja nastavila rasti. „Spora moda je jedina održiva budućnost za industriju i planet.“

Suosnivačica kampanje Modna revolucija Carry Somers naglasila je da upotreba kemikalija u modnoj industrija, što je označeno i novim izvješće, posebno zabrinjava osobito u odjeći izrađenoj izvan EU gdje je teško znati kakve tvari su korištene.

Profesor Steve Evans, stručnjak za industrijsku održivost na Sveučilištu u Cambridgeu također je pozdravio izvješće. No, rekao je kako nije jasno koliko se udio utjecaja industrije na okoliš smanjuje na brzu modu sam po sebi. Ključni izazov za industriju zatvorene petlje bio je da različiti sektori, od proizvodnje do trgovine na malo i recikliranja, moraju početi raditi zajedno. Ali Evans je rekao da budućnost u kojoj je stopa proizvodnje i odlaganja vlakana smanjena ne mora značiti draženu novu odjeću ako se odjeća ponovo prodaje: „To bi mogla biti brza moda iz perspektive fashionista, ali to je sporo iz perspektive planete.“

Izvor: The Guardian

Komentari