Tko je tu, odavde je

191

Knjigu teologa Borisa Gunjevića i profesora Predraga Matvejevića provokativna naslova Tko je tu, odavde je – povijest milosti čini osam eseja. Djelo problematizira pitanje identiteta i povijesti u Europi kroz prizmu odnosa Mediterana i Balkana pokušavajući u tom prostoru konstruirati primjerenu teologiju. Riječ identitet i idiot dolaze iz istoga korijena pa je stoga namjera autora načiniti nacrt jedne ekumenske i inkluzivističke teologije koja Drugog ne bi smatrala idiotom.

Ova knjiga je i odgovor na pitanje kako bi trebala izgledati jedna posve lokalna, eksperimentalna i minimalistička teologija na granici Europe, Mediterana i Balkana. Tko je tu, odavde je ujedno je teološka kritika povijesti i kulture pisana s pozicije marginalnih gubitnika, izdajnika i apatrida koji su nasilno izbačeni iz povijesti. Riječ je o ehu molitve onih čiji glas ne želimo čuti i čiju teološku praksu ne želimo vidjeti.

“Rasprave koje se danas vode između ateista i vjernika držim pogrešnima i neumjesnima. Jedni i drugi žele agresivno pokazati kako su u pravu, s time da vjernici apologetski uvijek i iznova iz Božje obitelji isključuju one koji sumnjaju i koji nisu sigurni u postojanje smisla. Apologetika nikoga nije uvjerila ni u što, bilo da je kršćanska ili ateistička. Zato je iznova važno misliti teologiju koja ne mora biti inherentno apologetska i defenzivna jer teologija nema što braniti.”

O autorima:

BORIS GUNJEVIĆ rođen je 1972. u Zagrebu. Teolog, svećenik i kulturni radnik. Diplomirao je teologiju, filozofiju, religijske znanosti i magistrirao filozofiju. Predaje na Teološkom fakultetu “Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu povijest filozofije, liturgiku i suvremenu teologiju. Objavio je nekoliko članaka. Sa Slavojem Žižekom objavio je knjigu Bog na mukama – obrati apokalipse (2009.). Godine 2010. u Beogradu mu je izišla knjiga Bez Grala – raspeti subjekt.

PREDRAG MATVEJEVIĆ rođen je 1932. godine u Mostaru, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Studij romanistike započeo je u Sarajevu, završio u Zagrebu. Doktorirao je 1967. na Sorboni (iz komparativne književnosti i estetike), gdje je također obranio habilitaciju za redovitu profesuru (1994.). Predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1959. – 1991.). Godine 1991. odlučio je emigrirati i nastanio se prvo u Francuskoj, a potom u Italiji. Na Novoj Sorboni (Paris III) predavao je na Odsjeku za opću i komparativnu književnost. Od 1994. do 2008. godine bio je redoviti profesor na Odsjeku za slavistiku rimskoga sveučilišta “La Sapienza”. Objavio je više knjiga, među kojima se ističu: Razgovori s Krležom, Mediteranski brevijar (preveden na dvadesetak jezika), Istočni epistolar, Druga Venecija, Gospodari rata i mira, Kruh naš.

Razlozi za suradnju (iz knjige):

„Tekstovi koje je za ovaj zajednički rad Matvejević velikodušno ponudio napisani su s pozicije onoga tko pripada zajednici i stoji na njezinoj granici. Njegova dugogodišnja pozicija između egzila i azila otvorila je pitanje onog između. Gdje je i što je to između? Kako živjeti u tom između? Matvejevićeve tekstove čitao sam kao sažetak njegova dugogodišnjega rada u kojem je tematizirao pitanje povijesti i poetike Mediterana, Europe, Balkana kroz prizmu identiteta u odnosu na “nas”.“ Boris Gunjević

„S posebnim zadovoljstvom prihvatio sam Borisov prijedlog da priključim nekoliko svojih tekstova njegovoj novoj knjizi. Osim poštovanja prema autoru imao sam još jedan osobni razlog. U Drugom svjetskom ratu moj je otac bio zatočen u nacističkom logoru na sjeveru Njemačke, na takozvanom prinudnom radu. Jedini razlog toj kazni bila je činjenica da je rođen u Odesi, u zemlji s kojom je Hitlerova Njemačka vodila rat. Jedan protestantski pastor, Nijemac, pomogao mu je preživjeti. Ne znam mu ime. Znam sigurno da bi Boris Gunjević postupio na sličan način.“ Predrag Matvejević

Ljevak, knjige bez granice!

Komentari