Dalaj Lamina autobiografija

51

Dalaj Lamina autobiografija otklanja svaku sumnju u njegovu poniznost i iskrenu suosjećajnost. Izgnani vođa Tibeta vrlo izravno pripovijeda o svome životu otkad je 1939., u četvrtoj godini, otrgnut od doma, preko opasnog bijega iz Tibeta 1959., do osvajanja Nobelove nagrade za mir 1989. U pozadini priče je kineska invazija Tibeta koja je počela 1950. godine. On mirno iznosi pojedinosti utamničenja, mučenja, silovanja, gladi, ekološke katastrofe i genocida koji su, nakon četiri desetljeća kineske vladavine, odnijeli živote milijun i dvjesto pedeset tisuća Tibetanaca i uništili tibetski prirodni i religijski krajolik. Pa ipak, Dalaj Lamina priča je priča o nadi. Ovaj čovjek koji četiri sata dnevno provodi u molitvi ne gaji mržnju prema Kinezima i vidi dobro gdje god da pogleda. Jednoga dana, nada se, čitav Tibet bit će zona mira i najveći svjetski park prirode. Takav optimizam ne dolazi od naivnosti, već od svakodnevnog proučavanja budističke filozofije i njegovog načela opće odgovornosti. Nadahnjujuća u svakom pogledu, Sloboda u izgnanstvu povijesno je svjedočanstvo i priča o dubokoj vjeri u ljudske vrijednosti.

„Jednostavna i snažna autobiografija. Dalaj lamina priča o izgnanstvu povijesno je svjedočanstvo ne samo o nečovječnosti, nego i o suosjećanju, ne samo o izdaji i prijevari, nego i o velikodušnosti i vjernosti.“ – Los Angeles Times Book Review

„Jasna proza puna suptilnog podteksta i humora. Jetka zapažanja o zapadnoj kulturi.“ – San Francisco Chronicle

„Neposredno . . . često zabavno . . . zadržao je svježinu dječjeg pogleda na ono što mu se događa, a priča će vas ganuti.“ – New York Times Book Review

„Čekali smo njegovu autobiografiju, i ona je vrijedna tog čekanja.“ – Chicago Sun-Times

„Tijekom čitave ponizno ispričane priče, Dalaj lama govori o svojoj dužnosti prema duhovnim potrebama svoga naroda, potrebama koje su položile ispit vremena, kao i o tome da im konkretno pomogne u drukčijem načinu života. Svatko tko želi razumjeti današnji Tibet, neka pročita ovu priču svećenika-kralja, u kojoj on govori o hvatanju u koštac s drevnim i suvremenim svijetom koji su ga oblikovali.“ – Chicago Tribune

Ljevak, knjige bez granice!

Komentari