Ako ste primijetili iznenadno nakupljanje bora, bolove ili opći osjećaj da ste ostarjeli gotovo preko noći, možda postoji znanstveno objašnjenje. Istraživanja sugeriraju da se starenje ne odvija sporo i ravnomjerno, već se odvija u najmanje dva ubrzana naleta.
Studija, koja je pratila tisuće različitih molekula kod ljudi u dobi od 25 do 75 godina, otkrila je dva velika vala promjena povezanih sa starenjem u dobi od oko 44 godine i ponovno u dobi od 60 godina. Nalazi bi mogli objasniti zašto dolazi do skokova u određenim zdravstvenim problemima, uključujući probleme s mišićno-koštanim sustavom i kardiovaskularne bolesti javljaju u određenim životnim dobima.
“Ne mijenjamo se samo postupno tijekom vremena. Postoje neke zaista dramatične promjene,” rekao je prof. Michael Snyder, genetičar i direktor Centra za genomiku i personaliziranu medicinu na Sveučilištu Stanford i viši autor studije.
“Ispostavilo se da je sredina 40-ih godina dramatičnih promjena, kao i ranih 60-ih – i to je istina bez obzira na koju klasu molekula pogledate.”
Istraživanje je pratilo 108 dobrovoljaca koji su davali uzorke krvi i stolice te briseve kože, usne šupljine i nosa svakih nekoliko mjeseci između jedne i gotovo sedam godina. Istraživači su procijenili 135.000 različitih molekula (RNK, proteina i metabolita) i mikroba (bakterija, virusa i gljivica koje žive u crijevima i na koži sudionika).
Obilje većine molekula i mikroba nije se mijenjalo postupno, kronološki. Kada su znanstvenici tražili klastere molekula s najvećim pomacima, otkrili su da se te transformacije obično događaju kada su ljudi bili u srednjim 40-im i ranim 60-im godinama.
Nagli porast starenja u srednjim 40-ima bio je neočekivan i isprva se pretpostavljalo da je rezultat perimenopauzalnih promjena kod žena koje su iskrivile rezultate za cijelu skupinu. No podaci su otkrili da se slične promjene događaju i kod muškaraca u srednjim 40-ima.
“To sugerira da iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim 40-ima, vjerojatno postoje drugi, značajniji čimbenici koji utječu na te promjene i kod muškaraca i kod žena”, rekao je dr. Xiaotao Shen, bivši postdoktorski znanstvenik na Medicinski fakultet Stanford i prvi autor studije koji je sada smješten na Tehnološkom sveučilištu Nanyang u Singapuru.
Prvi val promjena uključivao je molekule povezane s kardiovaskularnim bolestima i sposobnošću metaboliziranja kofeina, alkohola i lipida. Drugi val promjena uključivao je molekule uključene u imunološku regulaciju, metabolizam ugljikohidrata i funkciju bubrega. Molekule povezane sa starenjem kože i mišića promijenile su se u obje vremenske točke. Prethodna istraživanja sugerirala su da bi se kasniji skok starenja mogao dogoditi oko 78. godine, ali najnovija studija to nije mogla potvrditi jer su najstariji sudionici imali 75 godina.
Uzorak se poklapa s prethodnim dokazima da se rizik od mnogih bolesti povezanih sa starenjem ne povećava postupno, pri čemu rizik od Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti pokazuje nagli porast nakon 60. Također je moguće da su neke od promjena povezane s načinom života ili čimbenicima ponašanja. Na primjer, promjena u metabolizmu alkohola mogla bi biti posljedica povećanja konzumacije u srednjim 40-ima, što može biti stresno razdoblje u životu.
Nalazi bi mogli pomoći u ciljanim intervencijama, poput povećanja tjelovježbe tijekom razdoblja bržeg gubitka mišića, rekli su autori. “Veoma vjerujem da bismo trebali pokušati prilagoditi svoje životne stilove dok smo još zdravi“, rekao je Snyder.
Izvor: The Guardian
Komentari