Broj stogodišnjaka diljem svijeta porastao je sa 151 000 u 2000. na 573 000 u 2021. Ljudi žive sve dulje i možemo očekivati da će više ljudi doseći 100 godina u godinama koje dolaze.
Stogodišnjaci su primjer uspješnog starenja, često imaju manje kroničnih bolesti i zadržavaju neovisnost u svakodnevnom životu čak i u svojim 90-ima. Dok genetika pridonosi dugovječnosti, promjenjivi čimbenici odgovorni su za više od 60 posto uspješnog starenja.
Ali koji faktori konkretno doprinose životu do 100? Kako bismo to saznali, pregledali smo životni stil i zdravstvene navike stogodišnjaka i skoro stogodišnjaka (oni u dobi od 95 do 99 godina) diljem svijeta.
Ovaj nedavni pregled uključio je 34 opservacijske studije objavljene od 2000. Evo četiri ključna čimbenika za koje su istraživači otkrili da doprinose ekstremnoj dugovječnosti.
1. Raznolika prehrana s kontroliranim unosom soli
Stogodišnjaci i skoro stogodišnjaci obično su imali uravnoteženu i raznoliku prehranu. Istraživači su otkrili da su u prosjeku unosili između 57 i 65 posto svog energetskog unosa iz ugljikohidrata, 12 do 32 posto iz proteina i 27 do 31 posto iz masti.
Njihova prehrana uključivala je osnovne namirnice (poput riže i pšenice), voće, povrće i hranu bogatu proteinima poput peradi, ribe i mahunarki, uz umjerenu konzumaciju crvenog mesa.
Ovaj obrazac prehrane, sličan mediteranskoj prehrani, povezan je s manjim rizicima od oštećenja tjelesnih funkcija i smrti.
Većina stogodišnjaka također je preferirala dijetu s malo soli. Iako je samo jedna studija u ovom pregledu mjerila prosječni dnevni unos natrija, pronalazeći 1,6 grama, to je bilo unutar preporuke Svjetske zdravstvene organizacije od manje od 2 g natrija dnevno (ekvivalentno oko 5 g soli).
Tradicionalna okinavljanska prehrana, poznata po tome što je konzumiraju japanski stogodišnjaci na otoku Okinawa, sadrži otprilike 1,1 g natrija.
Otkriveno je da veći unos soli (oni koji preferiraju slanu hranu ili dodaju dodatnu sol u obroke) imaju 3,6 puta veći rizik od oštećenja fizičke funkcije u usporedbi s onima koji ne preferiraju sol.
Praktično, ovi nalazi upućuju na to da bismo trebali uključiti puno cjelovitih žitarica, korjenastog povrća, graha, mahunarki, voća i povrća u našu prehranu, svesti na minimum konzumaciju crvenog mesa i odlučiti se za nemasnu perad, ribu i proteine biljnog podrijetla, te pratiti sol u hrani.
2. Manja upotreba lijekova
Stogodišnjaci nisu slobodni od kroničnih bolesti, ali ih obično razviju mnogo kasnije od prosječnih odraslih osoba. Više od polovice ljudi u ovom pregledu imalo je uobičajene probleme kao što su hipertenzija (visoki krvni tlak), demencija ili kognitivno oštećenje.
Otkrili su da su ljudi u pregledu uzimali u prosjeku 4,6 lijekova. Najčešće korišteni lijekovi bili su lijekovi za krvni tlak i lijekovi za srčane bolesti. To je slično rezultatima velike studije temeljene na zdravstvenom registru u Španjolskoj, koja je pokazala da su stogodišnjaci u prosjeku uzimali 4,9 lijekova. Osobe koje nisu stogodišnjaci u ovoj studiji uzimale su u prosjeku 6,7 lijekova.
Činjenica da se čini da stogodišnjaci uzimaju manje lijekova može ukazivati na bolje zdravlje s manje zdravstvenih stanja. Međutim, podaci o korištenju lijekova često se sami prijavljuju i stoga ne moraju biti posve točni, osobito među onima s kognitivnim oštećenjem.
Polifarmacija se često definira kao uzimanje pet ili više lijekova istovremeno, a česta je u starijih odraslih osoba. Neodgovarajuća polifarmacija povezana je s povećanim rizikom od štetnih događaja kao što su padovi, kognitivno oštećenje i hospitalizacija, zbog štetnih interakcija lijekova.
Iako vrsta ili broj propisanih lijekova možda nije pod kontrolom pacijenta, važno je da liječnici propisuju lijekove samo kada su potrebni, u potpunosti informiraju pacijente o prednostima i rizicima i redovito pregledavaju planove liječenja.
3. Dobro se naspavati
Kvaliteta i kvantiteta sna utječu na imunološki sustav, hormone stresa i kardiometaboličke funkcije kao što su pretilost, visoki krvni tlak i dijabetes. Dobar san povezan je s dugim godinama dobrog zdravlja i smanjenim rizicima od kroničnih bolesti.
U pregledu, 68 posto stogodišnjaka bilo je zadovoljno kvalitetom sna. U istraživanju o zadovoljstvu spavanjem odraslih u 13 zemalja 2020. godine, zadovoljstvo spavanjem kretalo se od 29 posto do 67 posto.
Optimalno trajanje sna je između sedam i osam sati noću. Savjeti za postizanje boljeg sna uključuju održavanje redovite rutine spavanja, stvaranje opuštajućeg okruženja, redovito vježbanje i upravljanje stresom.
4. Životna sredina
Više od 75 posto stogodišnjaka i skoro stogodišnjaka u pregledu živjelo je u ruralnim područjima. To je obrazac koji se odražava u “plavim zonama”, područjima poznatim po visokim koncentracijama stogodišnjaka, poput Okinawe u Japanu, Sardinije u Italiji, poluotoka Nicoya u Kostariki i Ikarije u Grčkoj.
To može biti djelomično povezano s vezom između prirode i zdravlja i blagostanja. Na primjer, izloženost zelenim površinama povezuje se s nižim stresom, depresijom, krvnim tlakom, dijabetesom tipa 2 i srčanim bolestima, što potencijalno produljuje životni vijek.
Drugi važni čimbenici
U ovom pregledu istraživači nisu promatrali sve čimbenike načina života povezane s dugovječnošću. Istraživanja također pokazuju da su nepušenje, izbjegavanje alkohola ili umjereno pijenje, ostanak tjelesno aktivan i održavanje društvenih veza važni za povećanje šanse osobe da doživi 100 godina.
Naravno, usvajanje promjena životnog stila o kojima se govori u ovom članku neće jamčiti da ćete doživjeti duboku starost od 100 godina. A s druge strane, neki stogodišnjaci imaju upitne zdravstvene navike.
No, mnoge starije odrasle osobe nastoje usvojiti zdravije stilove života kako bi spriječile i upravljale kroničnim stanjima, dok zdravstveni radnici na sličan način prepoznaju vrijednost medicine načina života.
Što prije uspijete usvojiti pozitivne promjene načina života i zdravije navike, to ćete biti u boljem položaju za postizanje dugog i zdravog života. Postati stogodišnjak je životni pothvat.
Izvor: Science Alert
Komentari