Zašto je sredina svibnja obično hladna? Odgovor nam daju „ledeni sveci“

36

Gotovo svake godine oko 10. svibnja snizi se temperatura, zapušu hladni vjetrovi ili padne kiša. Tako nas iznenadi hladnoća usred sunčanog vremena, kad smo mislili da je već ljeto na pomolu. Ove godine već je početkom svibnja bilo kišovito i hladno, no obično hladni dani dolaze iznenada usred mjeseca.

Ta je pojava u narodu poznata kao ledeni sveci, koji traju od otprilike 11. do 15. svibnja. Oni su redom: Sveti Mamericije, Sveti Pankracije, Sveti Servacije, Sveti Bonifacij i zadnja među njima svetica Sofija, koja prekida hladnoću i označava dolazak toplijeg dijela godine.

Pojava ledenih sveca bilježi se svake godine još od prije sto godina, i to u cijeloj Europi. Jaka zahlađenja najprije zahvaćaju sjeverozapadne pa zapadne krajeve, a onda stižu i do nas. Zato u svakom dijelu Europe ledeni sveci ne počinju na isti dan. Svaka zemlja ima svoj naziv za te dane. Na primjer, u Njemačkoj ih nazivaju Eisheilige, a u Francuskoj Saints de Glace.

Meteorolozi objašnjavaju pojavu kao posljedicu prodora vrlo hladnog zraka s dalekog sjevera Europe ili iz polarnih krajeva, toliko jako da se temperatura u nekim krajevima snizi i ispod 0 °C te se stvori mraz. Stoga su ledeni sveci najveća prijetnja poljoprivrednicima, posebice zbog mraza koji uništava voćke i biljke.

Kako je poljoprivreda u prošlosti bila glavna djelatnost ljudi, morali su pomno planirati sjetvu, u čemu su veliku ulogu igrali ledeni sveci. Sam naziv ukazuje na to koliko su se poljoprivrednici bojali tih dana jer je o vremenu ovisilo koliko će hrane imati te godine.

Komentari