[VIDEO]Danas obilježavamo Svjetski dan bez mesa

23

Svjetski dan bez mesa obilježava se 20. ožujka u svojem 35. izdanju, a obilježavaju ga i organiziraju potrošači, zaštitnici prirode, ekolozi i zaštitnici životinja te životinjskih prava s ciljem promoviranja prehrane bez mesa. Razmislite želite li nastaviti sudjelovati u klanju životinja i konzumiranju njihovih leševa te razmislite želite li prijeći na nenasilnu, zdravu, ekološku i etičku prehranu. Riječ je o vegetarijanstvu i veganstvu.

Ujedinjeni narodi zaključili su da čak 75% novonastalih bolesti potječe od životinja koje se većinski iskorištavaju za hranu. Prijatelji životinja ističu da će do 2050. godine više ljudi umirati od mesa nego od raka. Virusnim bolestima životinja mogu se zaraziti i ljudi, a kao što je to poznato, COVID-19 jednako tako podrijetlo nalazi u konzumaciji životinja. Još neke bolesti i pandemije koje su nastale konzumacijom mesa su ptičja i svinjska gripa, ebola, SARS, MERS, lažne kravlje boginje, zarazni ektim ovaca i koza, atipična kuga peradi i druge bolesti:
„Zabrinjavajuća je procjena da će do 2050. više ljudi umirati od takvih bolesti nego od raka. Našim uplitanjem u prirodni svijet, zaostalim mišljenjem da će nas jedenje životinja izliječiti ili da jedenje egzotičnih životinja predstavlja statusni simbol, smještanjem životinja u neprirodne, nehigijenske i ekstremne uvjete postajemo meta mutiranih i smrtonosnih virusa i bakterija.“

Mi živimo u ne znanju. Malo ljudi od nas zna kako životinje u klaonicama provode život od svog rođenja do svoje smrti, odnosno kada su ubijene. Okruženi smo lijepim slikama krava kako provode vrijeme na pašnjacima, no stvarna istina je da krava ili govedo nikada na svom papku nije osjetilo travu. Mogli bismo reći da zapravo ne volite životinje ako jedete meso, nego volite njihov okus. Ukoliko pod voljenjem životinja mislite na svog psa ili mačku, to znači da volite kućne ljubimce, a ne životinje. Svaka životinja koja ima mozak, ima i emocije. Hobotnica ima inteligenciju trogodišnjeg djeteta što pokazuje studija kojom trogodišnje dijete i hobotnica obavljaju jednaki zadatak. Ribe primjerice u sebi imaju više toksina, nego omega masnih kiselina, a razlog je ljudsko onečišćenje voda i mora. Jedenjem ribe, unosite više toksina i žive, nego zdravih aspekata. Zapanjujuća je činjenica da sa svakom uhvaćenom mrežom riba iz mora, ubijamo još 5 različitih životinjskih vrsta. Industrija ribarenja je loša za okoliš i Zemlju. Odbačene ribarske mreže u moru se upletu u druge životinje i stvaranju otoke otpada.

No, kako zapravo izgleda prava istina? Mali pilići nakon što se izlegnu, sortiraju se po spolu. Pilići ženskog spola ostaju živjeti, a pilići muškog spola nažalost se prerađuju u hranu. U međuvremenu se pilićima prže kljunovi kako se međusobno ne bi iskljucali do smrti. To se radi na način da se piliću na živo kljun prisloni na uzavrelu metalnu površinu.

78acd6d48bfc70c0b23e93b5395aaf38

Njihov život nastavlja se tako da ih se stavlja na malu površinu gdje jedni po drugima gaze jer naprosto imaju premalo prostora za život. Nažalost neki od njih umru, ali svi zajedno (i leševi pilića i živi pilići u tom prostoru) prerađuju se u hranu za ljude. Oni koji prežive, premještaju se u kaveze koji su apsolutno premale veličine za njih, a u njima nikada u životu ne mogu ni rastegnuti svoja krila i na taj način provode cijeli svoj život. Pilići se prisilno hrane hranom koja u sebi ima hormone kao što je to primjerice estrogen, razni kokcidiostatici i aditivi te zbog tog hormona pile ubrzano raste i razvija se u kokoš. Mi tu istu kokoš konzumiramo i u sebe dodatno unosimo hormone koje je kokoš sadržavala u svom tijelu što posljedično dovodi do toga da djevojčice dobivaju preuranjenu menstruaciju, prebrzo stupaju u pubertet te u tijelu nastaju razni disbalansi. Muslimani muškog spola, budući da tijekom života ne jedu svinjetinu, već isključivo piletinu, iz istog razloga dobivaju veću masu u grudima. Upravo na takvim farmama i klaonicama stvaraju se nove bakterije i virusi koji mogu nauditi ljudskim bićima.

unnamed
Prisilno hranjenje

S druge strane, krava muzara zatvori se u premalen kavez za njezinu veličinu. Prvo je umjetno oplođena protiv svoje volje, a kad dobije malo govedo, mlijeko namijenjeno za njega iskorištavaju ljudi dok je malo govedo odvojeno od svoje majke koja je potom zaklana. Ljudi koji rade na farmama goveda rekli su da je najstrašniji zvuk koji su ikada čuli je zvuk u trenutku odvajanja malog goveda od majke. Krave su emocionalna bića, a aparat koji nasilno muze kravu na njenim vimenima stvara bakterije i upalne procese kao rezultat boli koju krava mora trpjeti. Kako bi se bol koju krava osjeća smanjila, krave se drogiraju. Krava potom ulazi u začarani krug – taj proces ponavlja sve dok više ne može davati mlijeko. U tom trenutku, krava se ubija i prodaje u meso. Sve mlijeko koje ljudska bića u životu trebaju dobivaju od svoje vlastite majke. Ljudsko tijelo nema enzime za probavljanje laktoze, a elementi koji se dobivaju iz životinjskog mlijeka, znanstveno potkrijepljeno uzrokuju bolesti kostiju i osteoporozu. Prema tome, životinjsko mlijeko nije zdravo, a alternativa koju možete koristiti za životinjsko mlijeko je mlijeko od orašastih plodova koje se radi na bazi dva sastojka – vode i orašastih plodova. S druge strane, sir sadrži enzime koji uzrokuje ovisnost.

image-placeholder-title
Ljudska bića gledaju sebe kao nadmoćnu vrstu koja smatra da su životinje na svijet stavljene sa svrhom: psi su kućni ljubimci, orlovi su predatori, govedo je hrana, lavovi su zabava u cirkusu. Sebe promatramo kao nadmoćne, a kod životinja gledamo što sve možemo dobiti od njih: ljubav i maženje, hranu i zabavu. Sve hranjive tvari dolaze iz zemlje, a ljudska bića očito te činjenice nisu svjesna. U samo godinu dana veganstva možete spasiti 1 500 000 litara vode, 6 600 kilograma žitarica, 1 000 m3 šume, 3 320 kilograma CO2, 365 životinja. Životinjski proizvodi ne sadrže vlakna, već su puni kolesterola, zasićenih masnih kiselina i toksičnih spojeva. Predstavljaju visok rizik od kontaminacije patogenima poput salmonele, E. coli, Campylobacter, Mycobacterium, Bacillus anthracis, Coxicella burnetii, Listeria monocytogenes i dr. U svijetu se prosječno ubije 56 milijardi životinja godišnje. Velika većina tih životinja drogirano je kako bi uopće uspjelo preživjeti nehumane i nesanitarne stresne uvjete života na farmi. Činjenica je da je 56 milijardi životinja tri puta više nego što se nalazi ukupno ljudi na Zemlji. Kako biste više saznali o svemu navedenom u članku pogledajte dva dokumentarca: Cowspiracy i Before the Flood te osvijestite u kakvom svijetu živite.

Komentari