Uloga nakita od prapovijesti do danas

16

Potreba da osoba ukrasi svoje tijelo nakitom datira još iz antičkih vremena. I pretpovijesni čovjek nije bio imun na nakit. Ogrlice, naušnice, prstenje dio su kulture gotovo svake nacije, a Egipćani, stari Grci i Rimljani nakit su smatrali simbolom ljepote i statusa.

Prvi nakit – ogrlice koji štite od zlih duhova

Prvi ukras tijela zasigurno je bio crtanje na tijelu, čak i u pretpovijesno doba. Međutim, povijest nošenja nakita započinje prirodnim materijalima, točnije izradom ogrlica od kamenja, kostiju, perja, životinjskih koža, školjki… Prvi oblici onoga što danas znamo kao nakit pronađeni su u Africi. U kameno doba ogrlice i naušnice izrađivale su se uglavnom od životinjskih kostiju i nazivale su se totemima. Tadašnji su ljudi mislili da ih nošenje tih amuleta štiti od zlih sila.

Egipat i zlato žuto poput sunca

Zlato kao plemeniti materijal bilo je omiljeno među Egipćanima, prije svega zato što je bilo simbol Sunca. Također, nošenje nakita u Egiptu jasno je pokazalo kojoj klasi pripadate. Zbog toga su bogati ljudi u Drevnom Egiptu bili pokopani zlatom kako bi osigurali bolji položaj na drugom svijetu.

Nakit starih Grka i Rimljana

Osobni pečat i simbol statusa. Nakit služi za ukrašavanje, ali i za pokazivanje koliko ste bogati. Tako je bilo i s Grcima, ali i s Rimljanima. Od materijala su koristili uglavnom zlato, ali i drago i poludrago kamenje. Dok su stari Grci bili najpoznatiji po ogrlicama od školjaka i zlata, Rimljani su se ponosili svojim broševima, najčešće od zlata i bronce, a voljeli su i ogromne zlatne prstenje.

Mračni srednji vijek osvijetljen nakitom

Zlatni nakit u srednjem vijeku bio je rezerviran za plemiće. Nakit je uglavnom nadahnut viteškom tematikom, ali i romantikom, pa su lišće i cvijeće bili lajtmotivi mnogih ogrlica. U to se vrijeme puno pažnje posvećivalo filigranu – jednoj od najljepših tehnika obrade metala.

Izvrsno razdoblje nakita

Kad kažete barok, mislite na kićen. Zapravo, osamnaesto stoljeće smatra se zlatnim dobom izrade nakita. Dragog kamenja, bisera, zlata, svega je bilo u izobilju i od svega su izrađivane ogrlice, naušnice, prstenje. Dijamanti su bili rezervirani za kraljevske obitelji i, kao i u mnogim, tako je i u ovo doba nakit bio jasan znak prepoznavanja i stvar prestiža. Zlatari su nenamjerno, već pod utjecajem ratnih okolnosti, inspiraciju pronašli u temama smrti i prolaznosti, što se može vidjeti u nakitu s lubanjama i kosturima.

Nakit danas

Nakit je zadržao svoju funkciju od davnina do danas. Još uvijek je simbol moći, ljepote, statusa. Govori i o karakteru onoga koji ga nosi. Uvijek naglašava ono što već postoji u nama. Darujući nakit pokazujemo koliko nam je stalo do neke osobe kao i želju da kroz njenu ogrlicu, naušnice ili prsten bude prisutna u njenom životu. Danas je moguće napraviti gotovo sve što možete zamisliti. Stoga ne treba čuditi da nam nakit omogućuje da se osjećamo posebno, prikazujući našu osobnost i nadopunjujući ljepotu kojoj osoba teži.

Komentari