U ovo doba godine mnogi od nas odlučuju svoje zdravlje staviti na prvo mjesto. Stoga ne čudi da postoji gromoglasna trgovina proizvodima koji navodno jamče dulji život, zdravlje i mlađi izgled.
Dok je procijenjenih 25% dugovječnosti određeno našim genima, ostatak je određen onim što radimo iz dana u dan.
Ne postoje brza rješenja ili prečaci za dulji i zdraviji život, ali znanost je jasna u ključnim principima. Evo pet stvari koje možete učiniti kako biste produžili životni vijek i poboljšali svoje zdravlje.
1. Hranite se pretežno biljnom hranom
Ono što jedete ima veliki utjecaj na vaše zdravlje. Dokazi uvjerljivo pokazuju da je prehrana bogata biljnom hranom povezana sa zdravljem i dugovječnošću.
Ako jedete više hrane biljnog podrijetla, a manje mesa, prerađene hrane, šećera i soli, smanjujete rizik od niza bolesti koje nam skraćuju život, uključujući bolesti srca i rak.
Hrana biljnog podrijetla bogata je hranjivim tvarima, fitokemikalijama, antioksidansima i vlaknima. Također djeluju protuupalno. Sve to štiti naše stanice od oštećenja tijekom starenja, što pomaže u sprječavanju bolesti.
Niti jedna dijeta nije odgovarajuća za svakoga, ali jedna od najproučavanijih i najzdravijih je mediteranska prehrana. Temelji se na obrascima prehrane ljudi koji žive u zemljama oko Sredozemnog mora i naglašava dobrobit povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i plodova mora te maslinova ulja.
2. Ciljajte na zdravu težinu
Još jedan važan način na koji možete biti zdraviji je da pokušate postići zdravu težinu, budući da pretilost povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema koji nam skraćuju život.
Pretilost opterećuje sve naše tjelesne sustave i ima čitav niz fizioloških učinaka, uključujući izazivanje upala i hormonalnih poremećaja. Oni povećavaju vaše šanse za niz bolesti, uključujući bolesti srca, moždani udar, visoki krvni tlak, dijabetes i brojne vrste raka.
Osim što nas fizički pogađa, pretilost je povezana i s lošijim psihičkim zdravljem. Povezana je s depresijom, niskim samopoštovanjem i stresom.
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo u razvijenom svijetu je to što živimo u okruženju koje potiče pretilost. Sveprisutni marketing i laka dostupnost visokokalorične hrane za kojom naša tijela teško žude znači da je lako unijeti previše kalorija.
3. Redovito vježbajte
Svi znamo da je tjelovježba dobra za nas – najčešća odluka koju donosimo u ovo doba godine jest više vježbati i postati fit. Redovito vježbanje štiti od kroničnih bolesti, smanjuje stres i poboljšava vaše mentalno zdravlje.
Iako je jedan od načina na koji vam vježbanje pomaže podržavanje kontrole vaše težine i snižavanje razine tjelesne masti, učinci su širi i uključuju poboljšanje upotrebe glukoze (šećera u krvi), snižavanje krvnog tlaka, smanjenje upale i poboljšanje protoka krvi i rad srca.
Iako je lako biti uhvaćen u svu pompu o različitim strategijama vježbanja, dokazi sugeriraju da svaki način na koji možete uključiti tjelesnu aktivnost u svoj dan ima zdravstvene prednosti. Ne morate svaki dan trčati maratone ili satima ići u teretanu. Ugradite kretanje u svoj dan na bilo koji način i radite stvari u kojima uživate.
4. Nemojte pušiti
Ako želite biti zdraviji i živjeti duže, nemojte pušiti.
Pušenje cigareta utječe na gotovo sve organe u tijelu i povezano je s kraćim i nižom kvalitetom života. Ne postoji sigurna razina pušenja – svaka cigareta povećava vaše šanse za razvoj niza karcinoma, bolesti srca i dijabetesa.
Čak i ako pušite godinama, prestankom pušenja u bilo kojoj dobi možete iskusiti zdravstvene dobrobiti gotovo odmah i možete poništiti mnoge štetne učinke pušenja.
Ako razmišljate o prelasku na vape kao zdravu dugoročnu opciju, razmislite ponovno. Dugoročni učinci vapinga na zdravlje nisu u potpunosti shvaćeni i dolaze sa svojim zdravstvenim rizicima.
5. Dajte prioritet društvenoj povezanosti
Kada govorimo o zdravijem i duljem životu, težimo se usredotočiti na ono što činimo svom fizičkom tijelu. Ali jedno od najvažnijih otkrića u proteklom desetljeću bilo je prepoznavanje važnosti duhovnog i psihološkog zdravlja.
Ljudi koji su usamljeni i društveno izolirani imaju mnogo veći rizik od rane smrti i imaju veću vjerojatnost da će patiti od srčanih bolesti, moždanog udara, demencije, kao i od tjeskobe i depresije.
Iako ne razumijemo u potpunosti mehanizme, to je vjerojatno zbog čimbenika ponašanja i bioloških čimbenika. Iako je veća vjerojatnost da će se ljudi koji su društveno povezaniji ponašati zdravo, čini se da postoji i izravniji fiziološki učinak usamljenosti na tijelo.
Dakle, ako želite biti zdraviji i živjeti dulje, izgradite i održavajte svoje veze s drugima.
Izvor: Science Alert
Komentari