Gledano kroz leću tekućeg tehnološkog i medicinskog napretka, lako je osjećati optimizam u pogledu budućeg prosperiteta čovječanstva. Zagrebite malo dublje, ubrzo postaje jasno da je naš uspjeh kao vrste sve samo ne zajamčen.
Novo istraživanje pod vodstvom tima sa Sveučilišta u Stockholmu u Švedskoj ocrtava 14 različitih “evolucijskih zamki” u koje bi se naša globalna populacija potencijalno mogla uhvatiti, što bi u konačnici dovelo do naše smrti.
Prema timu koji stoji iza studije, dio problema je u tome što naša dominacija i uspjeh dovode do opasnih posljedica.
Polikriza
Sada prolazimo kroz ono što je poznato kao polikriza, gdje višestruke prijetnje – od klimatskih promjena do globalnih pandemija – prijete da antropoceno doba privedu kraju prije nego kasnije.
“Ljudi su nevjerojatno kreativni kao vrsta”, kaže antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Sveučilišta u Stockholmu. “Sposobni smo inovirati i prilagoditi se mnogim okolnostima i možemo surađivati u iznenađujuće velikim razmjerima. Ali pokazalo se da te sposobnosti imaju nenamjerne posljedice.”
Od 14 mogućih evolucijskih slijepih ulica za čovječanstvo, pet ih je označeno kao globalne zamke: pojednostavljenje (sustavi postaju previše specijalizirani za prilagodbu, poput monokulturnog uzgoja), rast za rastom (neprekidna potraga za rastom koja šteti dobrobiti), prekoračenje (korištenje više nego što Zemlja može pružiti), podjela (međunarodni sukob) i zaraza (zarazne bolesti, na primjer).
Drugih pet je opisano kao tehnološke zamke. To su vezanost za infrastrukturu (kao kod fosilnih goriva), kemijsko onečišćenje, egzistencijalna tehnologija (kao što je nuklearno oružje), tehnološka autonomija (uključujući umjetnu inteligenciju) i dezinformacije.
Preostale četiri istraživači nazivaju strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomjerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala, gdje sve digitalniji svijet prekida društvenu interakciju i potencijalno pridonosi daljnjoj podjeli.
Štoviše, smatra se da je njih 12 u naprednom stadiju
Samo se tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek trebaju razviti u zabrinjavajuće probleme. Što je još alarmantnije, te se slijepe ulice međusobno pojačavaju, što znači da je vjerojatno da ćemo biti zarobljeni u više od jedne.
“Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svijetu”, kaže Søgaard Jørgensen. “Baš kao što su mnogi kukci privučeni svjetlošću, evolucijskim refleksom koji ih može ubiti u modernom svijetu, čovječanstvo je u opasnosti da na nove pojave odgovori na štetne načine.”
To je prilično sumorna slika, ali istraživači još ne odustaju. Ono što je sada potrebno, kaže tim, je aktivna transformacija – ne samo prihvaćanje da moramo ići u korak s tokom, već i namjerni napori u drugom smjeru.
Možda smo kratkovidni i destruktivni kao vrsta, ali također smo kreativni, inovativni i spremni na suradnju, ističu istraživači. To znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
“Vrlo jednostavna stvar koju svatko može učiniti jest više se angažirati u prirodi i društvu dok istovremeno uči o pozitivnim i negativnim globalnim posljedicama vlastitih lokalnih akcija”, kaže Jørgensen. “Nema ništa bolje nego izložiti se onome što treba zaštititi.”
Izvor: Science Alert
Komentari