Smiju li kućni ljubimci u crkve

197

Činjenica je da su životinje kod većine ljudi postale dio obitelji. Mlade obitelji, ali i usamljeni pojedinci, sve se više odlučuju na kućne ljubimce, tretirajući ih kao prinove u obitelji, često ih nazivajući imenima svojstvenim za ljude. Takav trend brzo se proširio, brojni kućni ljubimci našli su svoje mjesto u domovima i srcima svojih vlasnika, a uslijed ritma života nije se uvijek lako i jednostavno brinuti o njima. Ipak, ravnopravni su sa svojim vlasnicima i ostalim članovima obitelji, što često otvara niz novih pitanja. Jedno od takvih pitanja je treba li dopustiti unošenje ljubimaca u crkvu?

Veliki broj pritužbi na račun nemogućnosti  unošenja kućnih ljubimaca u crkvu tijekom misnog slavlja, a i prilikom sklapanja crkvenog braka, razlog je zbog kojeg je Slobodna Dalmacija odlučila istražiti o čemu je riječ. Pojedini župnici zgroženi su idejom unošenja često mašnicom ili drugim ukrasima ukrašenih ljubimaca u crkvu i fotografiranja s njima, aludirajući kako se to inače čini s djecom. Ujedno su poručili kako je to nedopustivo, a iznimka su samo psi vodiči za slijepe osobe.

Istodobno, gledajući s druge strane, Biblija je puna primjera nježnog ophođenja prema životinjama poput slika i zapisa o Franji Asiškom i Filipu Neri, što je moglo utjecati na vjernike da se i sami počnu prema njima ophoditi kao prema sebi ravnim bićima, što uključuje i pristup vjerskom životu.

Međutim, dovođenje ljubimaca na svetu misu nije strano u svijetu. Za primjer može se uzeti Crkva Sv. Andrewa u Velikoj Britaniji koja je pozvala na dan svetog Franje Asiškog, 6. Listopada, vjernike i njihove ljubimce na blagoslov. Papa Franjo podržao je ovu misiju i poručio kako ona promiče poniznost i jednostavnost, baš kao i sveti Franjo Asiški koji je bio poznat kao zaštitnik životinja, prirode, ali i siromašnih.

Iz svega možemo zaključiti da ćemo u budućnosti biti svjedoci sve većeg povezivanja kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika te da će, osim u obaveznu šetnju, shopping, na večere u restorane ili na putovanja, početi zajedno ići i na mise, vjerojatno diskretno, u zadnjim redovima, što u susjednoj Italiji već predstavlja standardnu praksu.

Komentari