Sjedenje može biti udoban i praktičan način provođenja većeg dijela dana, ali nova studija sugerira da može dovesti do smanjenja mozga i kognitivnih problema, bez obzira na to koliko vježbanja uspijevate uklopiti u svoj život.
Istraživanje opovrgava ideju da se razdoblja sjedenja mogu uravnotežiti razdobljima aktivnosti, barem kada je riječ o zdravlju mozga kod osoba u dobi od 50 ili više godina.
Istraživači studije sa Sveučilišta Vanderbilt, Sveučilišta u Pittsburghu i Nacionalnog sveučilišta u Seulu smatraju da previše sjedenja ili ležanja (poznato kao sjedilačko ponašanje) može utjecati na mozak i povećati rizik od različitih vrsta demencije kasnije u životu, uključujući Alzheimerovu bolest. “Smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti nije samo vježbanje jednom dnevno”, kaže neurologinja Marissa Gogniat sa Sveučilišta u Pittsburghu.
„Smanjenje vremena provedenog sjedeći, čak i ako vježbate svakodnevno, smanjuje vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti.“ Istraživači su regrutirali 404 volontera, prateći njihovu razinu aktivnosti pomoću nosivih uređaja tijekom jednog tjedna. Zatim su tijekom sljedećih sedam godina korišteni kognitivni testovi i skeniranje mozga za procjenu zdravlja njihovog mozga. Iako je 87 posto volontera ispunjavalo preporučene tjedne smjernice od najmanje 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta, oni koji su više sjedili općenito su pokazali lošiju kognitivnu funkciju. Također su pokazali više znakova neurodegeneracije – uključujući brže stanjivanje hipokampusa, dijela mozga ključnog za funkciju pamćenja i jednog od prvih područja koje pokazuje oštećenja od Alzheimerove bolesti.
Povezanost nije bila velika i ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, ali je bila uočljiva: čini se da provođenje više vremena sjedeći brže stari mozak, a smanjenje te količine vremena, umjesto samo više vježbanja, čini se najboljim protuotrovom.
Podaci pokazuju da su jače povezanosti pronađene kod onih koji već imaju veći genetski rizik od Alzheimerove bolesti. „Ovo istraživanje naglašava važnost smanjenja vremena sjedenja, posebno među starijim odraslim osobama s povećanim genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest“, kaže neurologinja Angela Jefferson iz Medicinskog centra Sveučilišta Vanderbilt. „Za zdravlje našeg mozga ključno je praviti pauze od sjedenja tijekom dana i kretati se kako bismo povećali svoje aktivno vrijeme.“ Naravno, ovi nalazi nisu razlog za odustajanje od energičnije tjelovježbe. Znamo da biti aktivan čini čuda za naše fizičko i mentalno zdravlje, a čak i male količine tjelovježbe mogu održati mozak oštrim.
Ovo nije prvi put da je sjedilačko ponašanje povezano s demencijom i Alzheimerovom bolešću, ali to je još jedan važan i sveobuhvatan skup podataka na koji se istraživači i zdravstveni djelatnici mogu osloniti. „Ključno je proučavati izbore načina života i njihov utjecaj na zdravlje mozga kako starimo“, kaže Jefferson.
Izvor: Science Alert
Komentari