Skromni krumpir – nepravedno izbačen iz prehrane! Zašto je ipak odličan za naše zdravlje?

60

U nekom momentu, uz sve dijete, nutiricionističke preporuke, a najviše trendove, slatki krumpir postao je miljenik svijeta zdrave hrane, dok je sav drugi krumpir odbačen kao namirnica puna škroba i ugljikohidrata. Uz ogroman izbor domaćih sorti krumpira na našem tržištu poput već daleko poznatog ličkog, goranskog, međimurskog velika je šteta da ga zanemarujemo. Veliki broj dijeta upravo krumpire među prvima izbacuje iz prehrane.  Ali to nije baš ispravno i evo zašto.

Koje su zdravstvene koristi krumpira?

Iako njegova nutiricionistička vrijednost (kao i kod većine namirnica) ovisi o načinu pripreme pa čak i konzumacije, krumpir je izuzetno vrijedna namirnica. Sadži više kalija nego banana, a sadrži i vlakna, vitamin C, vitamin B6, plus željezo i kalcij.

1. Krumpir je jedan od najboljih izvora škroba, vitamina, minerala i prehrambenih vlakana. 100 g osigurava 77 kalorija. Sadrže malo masnoće (samo 0,1 g na 100 g) i potpuno su bez kolesterola.

2. Izvrsni su prirodni izvori topljivih i netopljivih vlakana. Dijetalna vlakna u njima povećavaju funkcionalnost probave. Dakle, pomaže u sprječavanju opstipacije, smanjuje apsorpciju dijetalnog kolesterola, a time i snižava LDL kolesterol u plazmi. Uz to, bogat sadržaj vlakana također pomaže u zaštiti od polipa debelog crijeva i raka.

3. Sadržaj vlakana pomaže u sporoj probavi škroba i apsorpciji jednostavnih šećera u crijevima. Na taj način pomaže u održavanju razine šećera u krvi unutar normalnih granica i izbjegava velika kolebanja. Iz istog razloga krumpir se smatra pouzdanim izvorom ugljikohidrata čak i kod osoba koje imaju dijabetes.

4. Krumpiri su jedan od najbogatijih izvora vitamina B-kompleksa kao što su piridoksin (vitamin B6), tiamin, niacin, pantotenska kiselina i folati.

5. Sadrže i odgovarajuće količine mnogih esencijalnih minerala poput željeza, mangana, magnezija, fosfora i bakra.

6. Crvene, mesnate sorte krumpira sadrže više kalija (455 mg / 100 g). Kalij ublažava učinke natrija i djeluje kao kardio-zaštitni mineral.

7. Crveni krumpiri također sadrže dobru količinu vitamina A i antioksidativne flavonoide poput karotena i zeaksantina. Najnovije studije sugeriraju da flavonoidni antioksidans, kvercetin prisutan u krumpiru ima antikancerogena i kardio-zaštitna svojstva.

Kako ga pripremati?

Kao i sve namirnice, priprema može uvelike utjecati na nutricionističku vrijednost krumpira. Drugim riječima, ako ga utopite u hrpi masnoće (klasični pommes frites) ili napunite hrpom sira, imati će više kalorija, masti i kolesterola . Logično.

Generalne preporuke za pripremu krumpira su prilično jednostavne. Izaberite kuhanje ili pripremu u pećnici bez dodanih masnoća, a izbjegavajte prženje u dubokom ulju. Kombinirajte ga sa povrćem poput cvjetače ili brokule za pripremu ukusnog pirea i kad god možete pripremajte ga u kori jer ona sadrži veliki broj korisnih nutrijenata.

Mi donosimo 6 recepata (nekih zdravih, a nekih malo manje ). Uživajte u krumpirima i dobar tek!

Komentari