Sir vas čini sretnima i mogao bi potaknuti zdravo starenje, pokazuje nova studija

99
sir

Postoji razlog zašto ljudi kažu ‘sir’ da bi vam izmamili osmijeh. Velika genetska analiza otkrila je da ljudi s boljim mentalnim stanjem imaju tendenciju da žive dulje i zdravije – a određeni životni izbori, poput jedenja više sira, mogli bi igrati značajnu ulogu u tom učinku.

Istraživači u Kini nisu pročešljali gene milijuna Europljana samo kako bi pokazali da je gauda dobra za vas, ali to je jedan od rezultata koji privlače pažnju. Uostalom, tko ne želi da mu se kaže da će mu konzumiranje više sira pomoći da živi dulje i zdravije? Ipak, postoji mnogo više od otkrića nego samo jesti hranu koja vas čini sretnima. Prijašnje opservacijske studije otkrile su da sreća može utjecati na to kako osoba stari, čak i više od pušenja. Ali to su samo asocijacije koje bi mogle biti zbunjene drugim, zanemarenim čimbenicima, kao što je socioekonomski status. Trenutna studija je drugačija. Koristi analitičku metodu poznatu kao Mendelova randomizacija, koja je vrijedan alat za istraživanje čimbenika koji utječu na naše gene i dovode do određenih zdravstvenih ishoda.

To je jedna od samo nekoliko metoda koje istraživači mogu koristiti za predviđanje potencijalno uzročnog učinka bez provođenja kliničkog ispitivanja. Kroz osam različitih skupova podataka o populaciji u Europi, od kojih svaki uključuje između 38 000 i 2,4 milijuna pojedinaca, istraživači su pronašli potencijalne uzročne dokaze da bolje mentalno blagostanje, mjereno zadovoljstvom životom, raspoloženjem, neuroticizmom i simptomima depresije, može pomoći da živite dulje i zdravije život.

“Naša studija nudi ohrabrujuće dokaze da je poboljšanje mentalnog blagostanja održiv put do zdravog starenja, bez obzira na socioekonomski status pojedinca”, zaključuju autori. Proučavajući 33 pojedinca iz europskih skupova podataka, tim istraživača je istražio koji posredni čimbenici mogu biti pokretači uzročne veze između mentalnog blagostanja i zdravog starenja, uključujući izbor načina života, poput pušenja, individualnog ponašanja, poput upotrebe lijekova, tjelesnosti, poput mišića masa i bolesti, poput dijabetesa i raka. Ovdje na scenu stupa sir.

Od svih 33 pojedinca koji su uzeti u obzir, oni koji su izjavili da jedu više sira i voća imali su više rezultate mentalnog blagostanja. Štoviše, konzumiranje više sira imalo je 3,67 posto pozitivan utjecaj na njihovo zdravlje i životni vijek. Da to stavimo u perspektivu, pušenje cigareta imalo je 4,56 posto negativan utjecaj na zdravstvene faktore starenja, a jedenje voća imalo je 1,96 posto pozitivan učinak. Zanimljivo, istraživači su otkrili da je vrijeme gledanja televizije čimbenik životnog stila s najvećim negativnim učinkom na čimbenike starenja zdravlja: utjecaj od 7,39 posto. Premošćivanje jaza između mentalnog i tjelesnog zdravlja vrlo je složen posao i nijedna studija ne može uzeti u obzir svaku moguću varijablu koja bi mogla imati utjecaja. Ipak, autori sadašnjeg istraživanja tvrde da je njihova studija “pedantna i iscrpna” u razmatranju mogućih utjecaja, barem među onima europskog podrijetla.

Bit će potrebna daljnja istraživanja kako bi se razmotrilo zašto jedenje sira može imati tako veliki utjecaj na zdravo starenje u usporedbi s, recimo, jedenjem voća. Dok se hrana s visokim udjelom masti često smatra lošom za ljudsko zdravlje, studije pokazuju da umjerena konzumacija mliječne masti može smanjiti kolesterol i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti od svih uzroka. Punomasni mliječni proizvodi, poput sladoleda, povezani su s lošijim mentalnim zdravljem, ali neke vrste sireva mogu biti drugačije ako se jedu u dobro uravnoteženoj prehrani. U nedavnoj studiji u Japanu, na primjer, veća konzumacija sira povezana je s boljom kognitivnom funkcijom, a neka druga istraživanja sugeriraju da sir može pokrenuti dopaminske puteve u mozgu, što dovodi do osjećaja zadovoljstva. Iz ovih početnih studija, čini se da sir može biti dobar za vaš um i tijelo. Ako želite živjeti dulje i zdravije, mogli biste učiniti i gore od stavljanja parmezana na tjesteninu s vremena na vrijeme.

Izvor: Science Alert

Komentari