Što više biljaka uključite u svoju prehranu, primijetit ćete više zdravstvenih prednosti. Zbog toga javnozdravstvene smjernice dugo potiču ljude da jedu najmanje pet porcija voća i povrća dnevno.
Ali izazov 30 biljaka tjedno koji kruži internetom sugerira da, umjesto samo pet porcija dnevno, trebamo ciljati jesti 30 različitih biljnih namirnica tjedno kako bismo poboljšali svoje zdravlje.
Voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice, bilje i začini računali bi se kao biljna porcija.
Neki zagovornici ovog pristupa čak su stvorili neka temeljna pravila i generirali bodovni sustav koji daje bod svakoj različitoj vrsti biljke koju konzumirate.
Međutim, ne računa se svaka biljka kao puni bod. Na primjer, bilje i začini računaju se samo kao jedna četvrtina boda biljke. Rafinirani biljni proizvodi, poput voćnih sokova ili prerađenih cjelovitih žitarica (kao što je bijeli kruh), uopće se ne računaju.
Trenutačne preporuke NHS-a o prehrani oko voća i povrća (kao što je poruka pet dnevno) stavljaju naglasak na količinu – osiguravajući da ljudi jedu dovoljno voća, povrća i cjelovitih žitarica kako bi dobili sve bitne hranjive tvari i vlakna koja su potrebna njihovom tijelu.
No, pristup 30 biljaka pomiče fokus na raznolikost – tvrdeći da konzumacija široke palete biljne hrane ima veće zdravstvene prednosti od konzumacije preporučene količine samo nekoliko odabranih vrsta voća i povrća.
Dakle, nudi li konzumiranje 30 biljaka tjedno dodatne zdravstvene prednosti u odnosu na konzumaciju pet porcija dnevno?
Izazov 30 biljaka tjedno temelji se na American Gut Projectu – studiji građanske znanosti od 10 000 sudionika iz cijelog SAD-a, UK-a i Australije.
Nalazi sugeriraju da ljudi koji svaki tjedan jedu veću raznovrsnu hranu biljnog podrijetla imaju raznolikiji crijevni mikrobiom u usporedbi s onima koji jedu manje biljaka. Mikrobiom crijeva odnosi se na bilijune bakterija, virusa, gljivica i mikroorganizama koji žive u našem probavnom traktu.
Istraživanja pokazuju da je raznolikiji mikrobiom povezan s manjim rizikom od kroničnih bolesti, boljom imunološkom funkcijom, pa čak i poboljšanim mentalnim zdravljem.
Dakle, jednostavnim rječnikom rečeno, izgleda da što više biljnih vrsta jedemo, to je raznolikija populacija mikroba koji žive u našim crijevima. To dovodi do boljeg općeg zdravlja.
No donosi li konzumacija 30 biljaka zaista veći broj dobrobiti u usporedbi s trenutnim javnozdravstvenim porukama? Oni preporučuju da jedemo najmanje pet porcija voća i povrća dnevno, biramo ugljikohidrate od cjelovitih žitarica i ograničimo rafinirani šećer, prerađeno meso i hranu što je više moguće.
Usput, istraživanja pokazuju da poštivanje ovih preporuka također dovodi do raznolikijeg crijevnog mikrobioma i boljih zdravstvenih ishoda u usporedbi s onima koji ne ispunjavaju preporuke.
Dakle, čini se da će pridržavanje trenutnih javnozdravstvenih preporuka ili dijete s 30 biljaka poboljšati mikrobnu raznolikost i imati koristi za zdravlje. Iako je 30 smislen i realan cilj, važno je prepoznati da male, održive promjene također mogu imati trajan učinak na zdravlje.
Promjene u prehrani
Kao i svaki trend, poruka o 30 biljaka nije bez nedostataka. Jedna od glavnih briga je pristupačnost. Kupnja 30 različitih biljnih namirnica svaki tjedan može biti skupa – što bi moglo pogoršati postojeće zdravstvene nejednakosti.
Postoje načini zaobilaženja ovih ograničenja, kao što je kupnja u rinfuzi i zamrzavanje porcija, korištenje konzerviranog i smrznutog voća, povrća, mahunarki i leće te planiranje obroka za smanjenje bacanja hrane.
Međutim, ova rješenja često zahtijevaju dodatne resurse kao što su skladištenje, prostor za kuhanje i vrijeme – što možda neće biti moguće za svakoga.
Također postoji rizik da bi poruka mogla previše pojednostaviti složenost javnozdravstvenih smjernica – potencijalno zanemarujući važnost pojedinačnih hranjivih tvari i ukupne prehrambene ravnoteže.
S druge strane, postoji jak argument da je izazov s 30 biljaka tjedno jednostavno isti, stari javnozdravstveni savjet upakiran na malo drugačiji, zanimljiviji način.
Trenutačne javnozdravstvene poruke vezane uz hranu, prehranu i način života ne vrijede. Unatoč dokazima za ove smjernice, stope zdravstvenih problema povezanih s načinom života rastu. Ne radi se o tome da te preporuke ne funkcioniraju – već se kao populacija borimo da ih slijedimo.
Izazov 30 biljaka tjedno pozitivna je poruka koja potiče na dodavanje veće raznolikosti – umjesto ograničavanja hrane. Ako se ljude potiče da jedu više biljne hrane, mogli bi prirodno zamijeniti manje hranjive izbore – što je pobjeda za zdravlje.
Ako razmišljate o izazovu 30 biljaka tjedno, evo nekoliko jednostavnih načina da povećate raznolikost u svojoj prehrani:
Zamijenite ugljikohidrate: Zamijenite bijeli kruh, rižu ili tjesteninu za kruh, rižu ili tjesteninu od cjelovitih žitarica. Također možete razmotriti alternativne cjelovite ugljikohidrate kao što su kvinoja ili cjeloviti kus-kus.
Uključite orašaste plodove i sjemenke: lako ih se zanemari, ali jednostavan način za dodavanje raznolikosti. Mala šaka je porcija.
Dodajte mahunarke i leću: dodajte leću mesnom jelu (kao što su špageti bolognese) za dodatne proteine i više biljnih bodova.
Kupujte konzerviranu i smrznutu hranu: Opskrbite se smrznutim bobičastim voćem, miješanim povrćem, konzerviranim grahom i slanutkom kako bi biljna raznolikost bila lakša za postizanje i pristupačnija.
Izazov jesti 30 različitih biljaka uzbudljiv je i pozitivan način potencijalnog poticanja nutritivnih izbora. Međutim, još uvijek ne razumijemo u potpunosti njegovu prihvatljivost ili utjecaj na izbor hrane u stvarnom okruženju.
Dok znanstveni dokazi snažno podupiru dobrobiti biljne raznolikosti za zdravlje, bilo bi vrijedno prikupiti više istraživanja o njenoj praktičnoj učinkovitosti prije nego što se uključi u javnozdravstvene poruke.
Izvor: Science Alert
Komentari