Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA ) istraživanjima je potvrdila da akrilamid u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača svih dobnih skupina. Stoga je od jučer na snazi Uredba Europske komisije prema kojoj proizvođači, ugostitelji i lanci brze hrane moraju poslovati po novim pravilima EU o smanjenju prisutnosti akrilamida u hrani.
Nakon četveromjesečnog prijelaznog roka Uredba EK obvezuje sve članice EU da pojačano nadziru prisutnost akrilamida u namirnicama, piše Večernji list.
Do prije nekoliko godina smatralo se kako prosječno svakodnevno izlaganje akrilamidu nije dovoljno visoko da bi predstavljalo zdravstveni problem, no temeljem određenih istraživanja EFSA je ipak zaključila kako unos akrilamida hranom može biti značajan kada je u pitanju rizik od karcinoma.
Akrilamid je prvotno bio poznat po svojoj industrijskoj ulozi u proizvodnji plastike, papira i ljepila, a primjeri trovanja radnika izloženih visokim koncentracijama su pokazali kako akrilamid djeluje štetno na živčani sustav. Tek je 2002. godine otkriveno kako se akrilamid nalazi i u hrani i da se razvija izlaganjem hrane visokim temperaturama, odnosno pronađen je pečenoj i prženoj hrani bogatoj škrobom.
Europska i nacionalna tijela već su 2014. godine preporučila smanjenje akrilamida u hrani koliko god je to moguće. Budući da novija istraživanja pokazuju da se akrilamid nalazi i u hrani obrađenoj na visokim temperaturama, procjenjuje se da čipsom, pomfritom, kavom, keksima i pekarskim proizvodima potencijalno unosimo najviše akrilamida.
| Skupina narminica Koncentracije akrilamida [µg/kg] | |
| Čips od krumpira | 117 – 4215 |
| Pomfrit | 59 – 5200 |
| Pekarski proizvodi i keksi | 18 – 3324 |
| Kruh | < 10 – 397 |
| Žitarice za doručak | < 10 – 1649 |
| Čokoladni proizvodi | < 2 – 826 |
| Pržena kava | 45 – 935 |
| Instant kava | 87 – 1188 |
Zaključak istraživanja je da pržena namirnica koja je tamnije boje sadrži više akrilamida, ali on nastaje kao produkt reakcije pri visokim temperaturama, nikako kontaminacije iz okoliša, tvrde u Hrvatskoj agenciji za hranu (HAH).
Dosad nije prikupljeno dovoljno informacija da bi prisutnost akrilamida u prehrani nedvosmisleno upućivala na kancerogenost, stoga se zasad preporučuje da se hrana od žitarica, krumpira i zrna kave, keksa i sličnih proizvoda, tretira kontroliranim tehnološkim postupcima.
Proizvođači su dužni provoditi analize svojih proizvoda najmanje jedanput godišnje ako se radi o proizvodu u kojem se ne očekuje povećana količina akrilamida i puno češće za proizvode u kojima se preporučena količina učestalo premašuje (primjerice, 500 mikrograma/kg pomfrita).
Ako se pojedinac pridržava uravnotežene i pravilne prehrane, nema razloga da s jelovnika uklanja određene grupe namirnica radi eventualnog smanjenja izloženosti akrilamidu, objasnili su Hrvatske agencije za hranu.
Komentari