Božić može biti vrijeme zajedništva, zabave i opuštanja. Ipak, može donijeti i jedinstvene izazove – osobito za one koji se bore s tjeskobom zbog hrane, brigom o težini ili poremećajem prehrane.
Mnogo je razloga zašto blagdani mogu biti tako teško vrijeme za ljude koji se bore s problemima prehrane. Praznici često mogu pojačati osjećaje kao što su stres, tjeskoba, izolacija i tuga.
Stoga se neki ljudi mogu obratiti hrani za utjehu i utjehu. Zaglavljenost u zatvorenom prostoru zbog svečanosti ili zbog hladnog vremena također može potaknuti prejedanje i pogoršati poremećaje u prehrani.
Još jedan problem je što tijekom godine postoji gomila poruka o zdravlju i prehrani koje nam govore što bismo trebali, a što ne bismo trebali jesti. Ipak, tijekom praznika reklame i kulturne poruke često promiču pretjerano uživanje.
Zbog toga se ljudi mogu još više zbuniti oko toga što jesti – ili se mogu osjećati krivima ako se ipak prepuste blagdanskim poslasticama. Ovome su pridodani društveni pritisci – nemoguće je reći “ne” pozivima koji mogu uključivati više jela i pića nego inače.
Za ljude koji se bore s poremećenim obrascima prehrane, blagdanska sezona može se činiti kao minsko polje. Božićne proslave često se vrte oko velikih, zajedničkih obroka i poticaja na uživanje. To može izazvati složene i ponekad bolne osjećaje, zbog čega neki izbjegavaju obiteljska i društvena okupljanja.
Poremećaji prehrane često uključuju razvoj navika u vezi s rutinama prehrane. Za one s poremećajem hranjenja, jedenje u javnosti može uzrokovati nevolju sa strahom od prosuđivanja ili osjećaj preopterećenosti fokusom na hranu.
Blagdansko razdoblje može se činiti još stresnijim za one koji se bore s poremećenim obrascima prehrane i novčanim brigama. U blagdansko vrijeme trgovine i reklame mame nas skupom, luksuznom hranom.
Kod onih koji se suočavaju s novčanim brigama, dodatni pritisci da troše tijekom Božića mogu izazvati osjećaj neprikladnosti i srama.
Iako je ovo doba godine nedvojbeno teško za snalaženje, ako ste netko tko se bori s neurednom prehranom ili tjeskobom zbog težine i hrane, postoji nekoliko strategija koje možete koristiti da to prebrodite.
Izbjegavajte gozbe i glad
Nova godina često dolazi s pritiskom da se poništi uživanje blagdana – zbog čega mnogi razmišljaju o brzoj dijeti. Međutim, ekstremne dijete mogu biti štetne i za fizičko i za mentalno zdravlje.
Umjesto da upadnete u zamku “gozbe ili gladi” tijekom praznika, pokušajte pronaći načine za balansiranje uživanja sa zdravim navikama. Umjesto da pojedete primamljivi desert odmah nakon obroka, pokušajte prošetati s partnerom ili obitelji. Žudnja je možda već nestala dok se vi vratite.
Uzimanje pauze između obroka također nam može pomoći da se bolje usredotočimo na signale našeg tijela i znamo kada smo gladni umjesto da jedemo dok sjedimo, samo zato što je hrana tu.
Umjesto pribjegavanja ekstremnim mjerama nakon blagdana, najbolje je usredotočiti se na održive, uravnotežene prehrambene navike i navike tjelovježbe koje će s vremenom pomoći poboljšati vaše blagostanje. Pronađite aktivnosti u kojima uživate – kao što su ples, hodanje, vožnja bicikla ili joga – kako biste pomogli u održavanju kondicije, izbjegavajući prenaprezanje, kako biste smanjili rizik od ozljeda ili izgaranja.
Usredotočite se na prehranu
Umjesto da izbjegavate svoje omiljene blagdanske obroke ili izbacujete čitave skupine namirnica, pokušajte svojim blagdanskim obrocima dodati više namirnica bogatih nutrijentima. Namirnice kao što su voće, povrće, nemasni proteini, cjelovite žitarice i druga hrana bogata vlaknima pružaju mnoge dobrobiti za vašu probavu i cjelokupno zdravlje.
Zdravlje je dugotrajno putovanje. Jedan ili dva opuštena obroka tijekom praznika neće poremetiti napredak. Pretjerano ograničena prehrana može dovesti do nutritivnih nedostataka. Ekstremna fiksacija samo na zdravu hranu također može biti znak poremećaja prehrane.
Vježbajte brigu o sebi
Vodite računa o utjecaju oglašavanja i društvenih medija tijekom ovog doba godine. Velik dio ovog sadržaja osmišljen je za povećanje žudnje, nezadovoljstva tijelom i usporedbe s drugima. Možda bi bilo korisno uzeti pauzu od društvenih mreža tijekom praznika kako biste izbjegli sadržaj koji bi vam mogao smetati.
Ili vježbajte brigu o sebi usvajanjem aktivnosti i strategija koje su vam ugodne i značajne. Bavljenje nečim zabavnim i opuštajućim može pomoći ljudima da se nose sa stresom i tjeskobom koja okružuje pritisak blagdana.
Međutim, briga o sebi izgledat će drugačije za svakoga. Za neke ljude briga o sebi može značiti fokusiranje na njihovu unutarnju dobrobit kroz prakticiranje joge ili meditacije. Za druge bi to moglo značiti pronalaženje načina za društveno povezivanje – kao što je provođenje više vremena s prijateljima ili pridruživanje grupi kreativnih umjetnosti ili vrtlarstva. Briga o sebi često je mješavina mnogih stvari.
Potražite pomoć i podršku gdje je to potrebno
Razgovor s nekim može pomoći u smanjenju brige i osjećaja izoliranosti. Obratite se osobama od povjerenja ili telefonskim linijama za pomoć ako osjećaji tijekom praznika postanu neodoljivi. Radite s terapeutom ili grupom za podršku kako biste razvili strategije za rješavanje problema povezanih s težinom i načine suočavanja s izazovnim situacijama.
Izvor: Science Alert
Komentari