Postoji jedan jednostavni aspekt svakodnevnog života vezan za bolju dobrobit

20

Raznolikost svakodnevnih pokreta i mjesta povezana je s boljom dobrobiti, otkriće je koje bi moglo pomoći objasniti zašto je lockdown pandemije Covida-19 težak za nas toliko.

Ostati aktivan tijekom globalne pandemije bilo je prilično teško, pogotovo kad se mnogi ljudi boje i izaći van. Neki su se bavili vježbanjem kod kuće, a opet, u normalnom svijetu spontani izlasci važni su zdravstveni čimbenici koje obično podcjenjujemo.

Kad većina nas razmišlja o aktivnostima koje potiču mentalnu dobrobit, zamišljamo namjernu i napornu tjelovježbu, poput trčanja, bicikla ili plivanja, ali čini se da je samo posjećivanje različitih mjesta povezano s većim osjećajem blagostanja kod ljudi s depresijom ili anksioznošću.

Novoobjavljena studija istraživača sa sveučilišne psihijatrijske klinike u Baselu u Švicarskoj otkrila je da što više mjesta ljudi posjećuju, to bolje osjećaju svoju emocionalnu i psihološku dobrobit – čak iako njihovi simptomi mentalnog zdravlja još uvijek postoje.

Studija je provedena prije pogotka pandemije i promatrala je 106 pacijenata s mentalnim problemima, uključujući afektivne poremećaje, anksiozne poremećaje, poremećaje raspoloženja, poremećaje ličnosti i opsesivno-kompulzivne poremećaje. Neki su bili stacionari u bolnicama, a drugi su bili ambulantno, živjeli su kod kuće, ali su tražili redovitu njegu u medicinskim ustanovama.

Ti su pacijenti tjedan dana nosili sa sobom dodatni telefon kako bi pratili njihovo kretanje pomoću GPS-a. Također su ispunili nekoliko istraživanja o njihovoj subjektivnoj dobrobiti, psihološkoj fleksibilnosti i simptomima mentalnog zdravlja.

Uspoređujući GPS karte s rezultatima ovih istraživanja, autori su otkrili kako se veće kretanje u prostoru i vremenu poklapa s većim osjećajem blagostanja, iako su simptomi mentalnih problema uglavnom ostali isti.

Ambulantni bolesnici proveli su gotovo trećinu dana kod kuće, ali razumljivo su pokazali znatno veće kretanje od stacionarnih bolesnika koji su većinu vremena provodili u bolnici.

Kao što se očekivalo, oni pacijenti s fobijama ili strepnjama zbog napuštanja sigurnih prostora bili su čvrsto povezani s puno manjom pokretljivošću i znatno manjim područjem aktivnosti. Ipak, čini se da niti jedan drugi simptom problema s mentalnim zdravljem nema isti učinak na svakodnevne pokrete pacijenta.

Suprotno tome, viši nivoi emocionalnog blagostanja i, u manjoj mjeri, psihološka fleksibilnost bili su dosljedno povezani s više pokreta i većom raznolikošću pokreta. “Naši rezultati sugeriraju da sama aktivnost nije dovoljna za smanjenje simptoma mentalnih poremećaja, već barem može poboljšati subjektivno blagostanje”, objašnjava klinički i zdravstveni psiholog Andrew Gloster sa Sveučilišta u Baselu.

Nalazi dodaju ograničeni broj istraživanja o učincima svakodnevnih aktivnosti među onima koji imaju mentalnih problema. Zapravo je ovo jedna od prvih studija koja je koristila GPS praćenje kao mjeru spontanog kretanja.

Očito je da bi se u stvarnom svijetu takvi podaci mogli smatrati kršenjem privatnosti pacijenta, ali u postavkama studije omogućavaju istraživačima da istraže učinke jednostavnih aktivnosti koje se često zanemaruju.

Pokazalo se da tjelesna aktivnost značajno poboljšava dobrobit i mentalno zdravlje, ali većina istraživanja na ovu temu zasad se usredotočila na namjerno vježbanje. Danas nije jasno kako spontano kretanje u svakodnevnom životu utječe na pacijente koji traže mentalno liječenje.

Prošle je godine mala studija od 67 sudionika otkrila da su svakodnevne aktivnosti, poput šetnje do tramvajske stanice ili penjanja stepenicama, učinile da se ljudi osjećaju budnije i energičnije.

Daljnja magnetska rezonancija mozga sudionika pokazala je da oni koji su se osjećali energičnije nakon pokreta imaju veći volumen sive moždane tvari u subgenijalnoj cingulatnoj kori – dijelu mozga povezanom s emocionalnom regulacijom. Otkrivanje kako primijeniti ovo znanje za sprečavanje i liječenje problema mentalnog zdravlja sasvim je druga stvar, ali jednostavni pokreti mogu biti bezazleno mjesto za početak.

“Trenutno doživljavamo snažna ograničenja javnog života i socijalnih kontakata, što može negativno utjecati na našu dobrobit”, rekla je neuroznanstvenica Heike Tost u studenom 2020. “Da bi se osjećali bolje, možda će vam pomoći češće penjanje stubama.”

Samo izlazak van također može imati doprinos. Tjelesna aktivnost djeteta u prirodi povezana je s boljim ishodima mentalnog zdravlja kao odrasle osobe, a liječnici u nekim dijelovima svijeta počeli su ‘propisivati’ vrijeme u prirodi kao poticaj za mentalno i tjelesno zdravlje.

“Rezultati ukazuju na činjenicu da obrasci kretanja (npr. Udaljenost, broj odredišta, varijabilnost odredišta itd.) mogu poslužiti kao biljeg funkcioniranja i dobrobiti”, zaključuju autori nove studije.

Potrebno je obaviti mnogo više istraživanja kako bi se potvrdila i proširila ova otkrića, ali autori sugeriraju da bi upotreba GPS-a mogla biti nenametljiv način za bolje ispitivanje jednostavnih svakodnevnih aktivnosti i njihovih učinaka na mentalno zdravlje i dobrobit.

Izvor: Science Alert

Komentari