Budući da broj ljudi koji žive s demencijom stalno raste, znanstvenici traže načine kako je spriječiti ili odgoditi – i čini se da bi sviranje glazbenog instrumenta moglo biti jedan od pristupa koji vrijedi istražiti.
Tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji analizirao je podatke o 1107 osoba starijih od 40 godina bez dijagnoze demencije, mapirajući kognitivne sposobnosti u odnosu na glazbene sposobnosti koje su sami prijavili, bez obzira sviraju li glazbeni instrument ili pjevaju u zbor i njihove navike slušanja glazbe.
Bolje performanse
Analiza je pokazala “značajno bolje performanse” u radnoj memoriji i izvršnoj funkciji od onih koji nisu svirali glazbeni instrument, kao i povezanost između pjevanja i izvršne funkcije, te ukupne glazbene sposobnosti i radne memorije. Nije bilo ekvivalentnog poboljšanja na temelju navika slušanja glazbe. “Brojna su istraživanja proučavala učinak glazbe na zdravlje mozga”, kaže Anne Corbett, kognitivna psihologinja sa Sveučilišta Exeter.
“Općenito, mislimo da bi muzikalnost mogla biti način da se iskoristi agilnost i otpornost mozga, poznata kao kognitivna rezerva.” Ova ideja kognitivne rezerve je upravo ono što zvuči – zaštita od učinaka starenja. Smatra se da su ljudi s većom kognitivnom rezervom, djelomično izgrađenom odabirom načina života i aktivnostima, manje osjetljivi na bolesti poput Alzheimerove bolesti. Unatoč jakim poveznicama koje su ovdje prikazane, one ne dokazuju uzrok i posljedicu; i drugi faktori mogu biti u igri. Oni s višim prihodima mogli bi si priuštiti i satove glazbe i kvalitetniju prehranu, na primjer, a to bi mogla biti prehrana koja potiče bolje performanse mozga.
Koji instrument svirati?
Međutim, ima smisla da bi sviranje instrumenta pomoglo da se mozak dobro razgiba, a to je povezanost koja je također uočena u nekoliko prethodnih studija – što povećava vjerojatnost da se ovdje nešto događa. “Iako je potrebno više istraživanja da se istraži ovaj odnos, naša otkrića pokazuju da bi promicanje glazbenog obrazovanja bilo vrijedan dio javnozdravstvenih inicijativa za promicanje životnog stila koji štiti zdravlje mozga, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi kasnije u životu”, kaže Corbett.
Ako razmišljate o učenju sviranja instrumenta – ili se možda vraćate na neki instrument – kognitivni napredak bio je najveći kada je u pitanju klavijatura, a oni koji su zveckali po bjelokosti općenito su pokazali daleko bolje performanse u sva tri zadatka radne memorije. Na svim instrumentima, nastavak sviranja u kasnijem životu doveo je do povećanih koristi. Jedna od osoba koju su istraživači kontaktirali bio je 78-godišnji Stuart Douglas iz Cornwalla u Velikoj Britaniji, koji svira harmoniku u bendu. Podržao je ideju da redovito sviranje instrumenta može održati um oštrim u kasnijem životu. “Redovito sviramo u kafićima za pamćenje pa smo vidjeli učinak koji naša glazba ima na ljude s gubitkom pamćenja, a kao stariji glazbenici i sami ne sumnjamo da je nastavak bavljenja glazbom u starijoj dobi odigrao važnu ulogu u održavanju zdravlja naših mozgova,” kaže Douglas.
Izvor: Science Alert
Komentari