Popodnevni san dobar je za pamćenje, otkriva istraživanje

78

Neki se ljudi zaklinju u popodnevno drijemanje – bilo da se radi o tome da nadoknade izgubljeni san ili da im pomogne da se osjećaju budnijima za poslijepodne koje je pred njima. Čak i Boris Johnson navodno preferira drijemanje tijekom svog radnog dana. Winston Churchill, Albert Einstein i Leonardo Da Vinci bili su poznati drijemači.

No, iako mnogi od nas možda nemaju osjećaj da obično imaju dovoljno vremena kako bi ukomponirali drijemanje u svoj dan, rad od kuće tijekom pandemije sada nam može pružiti priliku da probamo odrijemati.

Drijemanje je izvrstan način da se osjećate odmornije i budnije – a neka istraživanja pokazuju da može imati koristi za našu kognitivnu funkciju. Međutim, možda biste trebali razmisliti koliko dugo morate spavati prije nego što odete u krevet na podnevni san.

Ako trebate biti na oprezu odmah nakon buđenja (na primjer, ako uhvatite nekoliko dodatnih minuta za spavanje tijekom pauze za ručak), preporuča se tzv. Dulje drijemanje, koje može uzrokovati početnu pospanost – iako vas čini duže budnijima. No, ispijanje kave neposredno prije drijemanja može vam pomoći da se probudite bez osjećaja pospanosti, a istovremeno će povećati vašu budnost.

Dok su kratka drijemanja izvrsna za povećanje energije, dulje drijemanje je i obnavljajuće i korisnije za učenje. Na primjer, poboljšavaju aktivaciju hipokampusa – područja mozga važnog za učenje i pamćenje. Dokazano je da popodnevno drijemanje od jednog do dva sata koristi i vašim motoričkim vještinama i vašoj sposobnosti prisjećanja činjenica i događaja.

Nedavna studija iz Kine čak je sugerirala da je redovito popodnevno drijemanje povezano s boljom kognitivnom funkcijom kod starijih osoba. Istraživači su pitali 2200 starijih od 70 o njihovim navikama drijemanja prije nego što su ih podvrgli nizu kognitivnih testova koji su mjerili stvari poput pamćenja i jezičnih vještina. Otkrili su da oni koji obično drijemaju imaju manju vjerojatnost da će imati kognitivna oštećenja od onih koji nisu. To je bilo točno bez obzira na dob ili stupanj obrazovanja.

Ali duljina drijemanja ovdje može igrati ulogu – slična studija pokazala je da su oni koji su obično drijemali 30-90 minuta imali bolju ukupnu spoznaju u usporedbi s onima koji su drijemali dulje ili kraće, ili onih koji uopće nisu drijemali.

Zašto drijemanje djeluje?

Razlozi zašto je kratko drijemanje tako korisno za budnost i fokus nisu dobro shvaćeni. Moguće je da drijemanje pomaže mozgu da očisti otpadne produkte koji izazivaju san koji bi inače inhibirali moždanu aktivnost i da nadoknađuju zalihe energije u mozgu. Kratko drijemanje također može pomoći poboljšati vašu pažnju dopuštajući da se posebno pospana područja mozga oporave, čime se sprječava nestabilnost u moždanim mrežama.

Dulje drijemanje, s druge strane, djelomično je obnavljajuće jer postoji vrijeme za ulazak u više faza spavanja, od kojih svaka podržava različite procese učenja. Na primjer, tijekom REM spavanja (brzo kretanje očiju), mozak je gotovo jednako aktivan kao i kada je budan. Ova aktivnost u različitim regijama mozga – uključujući one važne za učenje i pamćenje – može biti razlog zašto REM spavanje podržava i dugoročno pamćenje i emocionalno pamćenje.

Osobito tijekom REM spavanja mozak jača novorazvijene veze koje su važne za poboljšanje motoričkih vještina. Dulji san također smanjuje nevažne veze.

Ne-REM spavanje – faza spavanja u kojoj provodimo većinu vremena – sadrži i spore moždane valove i vretena spavanja. Vretena spavanja su periodični signali poput rafala između različitih područja mozga, za koje se vjeruje da reaktiviraju i konsolidiraju sjećanja. I spori moždani valovi i vretena povećavaju plastičnost – sposobnost mozga da uči i prilagođava se novim iskustvima.

Iako drijemanje ima mnogo pozitivnih kratkoročnih učinaka, ne preporučuje se osobama koje pate od nesanice. Budući da drijemanje smanjuje pospanost, može vam otežati zaspati kad navečer odete u krevet. Drijemanje također treba izbjegavati u situacijama kada je potrebna optimalna izvedba odmah nakon toga, jer može potrajati neko vrijeme da se potpuno probudite.

Druga istraživanja su pokazala da je često drijemanje povezano s visokim BMI i visokim krvnim tlakom. Drijemanje je bilo češće kod radnika u smjenama, umirovljenika i pušača te kod osoba s genima povezanim s poremećajima spavanja ili pretilošću. U kojoj je mjeri drijemanje bilo štetno ili korisno za ove skupine, ostaje nepoznato, ali je jasno da je drijemanje češće u skupinama koje imaju poremećen san ili im je potrebno više sna.

Ako primijetite da vam se tijekom poslijepodnevnih sati pažnja pokolebala dok radite od kuće, možda pokušajte odspavati u pauzi za ručak. Kratko drijemanje izvrsno je u poboljšanju budnosti i pažnje – a ako imate vremena za dulje drijemanje, to može podržati pamćenje i učenje.

Izvor: Conversation

L.B.

Komentari