Hipertermija ili povišenje tjelesne temperature je stanje tijela kada tjelesna temperatura naraste iznad normalne. To se događa kada tijelo proizvodi ili upija više topline nego što može izgubiti. Toplinski udar je sličan sunčanici, ali za razliku od sunčanice ne mora nastati kao direktna posljedica izlaganja suncu.
Toplinski udar nastaje zbog povišene tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Najčešće se javlja za vrijeme ljetnih sparina i omare, kada je vlaga u zraku visoka, pa su znojenje i prirodno hlađenje organizma otežani.
No, može se dogoditi i u drugim situacijama, npr. vozaču koji sjeda u pregrijani automobil, mornarima u kabini pregrijanog brodskog motora, pekarima u prostorima izrazito visoke temperature. To znači da teški fizički rad u prostorima s jako povišenom temperaturom uz dehidraciju također može biti uzrok toplinskom udaru.
Brojne zdravstvene tegobe su pod direktnim utjecajem vremena-ljetni valovi vrućine spadaju među najopasnije vremenske neprilike. Razdoblja jako visokih temperatura s visokim postotkom vlage mogu uzrokovati toplinski udar i kod zdravih osoba.
Vrućina iscrpljuje i uzrokuje kronični umor. Umjesto da hladimo prostore u kojima boravimo, treba rashladiti svoje tijelo. Postoje namirnice koje su zdrave, izvor su energije i osvježavaju.
Voda
Prije svega voda jer osvježava i daje energiju. Ljeti je poželjno stalno uza se imati vodu, tijekom dana trebalo bi popiti do dvije litre kako bi se tijelo rashladilo jer se pojačano znoji. Znojenjem se može izgubiti i do tri litre vode na dan,a gubitkom vode i elektrolita (soli) iz tijela nastaje dehidracija organizma,što smeta cirkulaciji i funkciji mozga.
Potrebno je naglasiti da veliki broj ljudi nema potrebu za pijenjem vode. Upravo dnevno uzimanje vode osigurava tijelu potrebnu energiju,pomaže da se tijelo oslobodi toksina i drugih štetnih tvari. Ako nema dovoljno vode, tijelo nema ni energije.
U starijih osoba se mehanizam osjećaja za žeđ smanjuje s godinama, a simptomi se javljaju češće,jer mi ne znamo kada treba nadoknaditi tekućinu. Osjećaj žeđi je već početni znak dehidracije.
Krastavci
Sadrže puno vode,vitamina,minerala,vlakana.
Lubenica
Najpopularnije ljetno voće. Sadrži puno vitamina A,C i B, a upravo B vitamin daje snagu tijelu.
Mango
Sadrži puno vlakana,vitamina, minerala, a posebno kalija koji regulira krvni tlak i otkucaje srca, što je ljeti važno za srčane bolesnike.
Limun
Hladna limunada je najbolje ljetno osvježenje. Limun ima izrazito malo kalorija, puno C vitamina, limunske kiseline i vlakana. Potrebno je reći da sadrži i pektin koji suzbija apetit, a ima i alkalno djelovanje,pa zato i snižava tjelesnu težinu. Odličan je diuretik jer iz tijela izbacuje toksine,pa je koža ljepša i blistavija.Olakšava i dišne probleme-topla limunada smanjuje tegobe astme i prehlade.
Jogurt
Osvježava, poboljšava probavu,a pun je proteina i kalcija. Kod žena smanjuje rizikod vaginalnih infekcija, a snižava i razinu kolesterola.
Bezalkoholno pivo
Gasi žeđ, osvježava, a pomaže u očuvanju vitalnosti i zdravlja. Djeluje na izgled kože,kose i noktiju (ima hmelja i kvasca). Od minerala sadrži magnezij, kalij, cink, fosfor, natrij,bakar, a uz to i vitamine B-1,2,3,6 i 12. Jasno je da ga treba uzimati u umjerenim količinama, a za žene je to 3 dl na dan.
Sladoled
Najpopularnija ljetna slastica. Relativno je dobar za zdravlje jer ima puno kalcija i vitamina A,D, B12 i kalija te proteina,kao i nizak GI,pa ga mogu uzimati i srčani bolesnici i dijabetičari. Ipak treba biti oprezan jer sadrži puno kolesterola i zasićenih masnih kiselina.
ŽIVOT UZ KLIMATIZACIJSKE UREĐAJE
Posljednjih nekoliko godina se sve više koriste za rashlađivanje prostora. No klimatizacijski uređaji imaju i prednosti i mane koje moramo poznavati.
Prednosti
Velika vrućina ima negativni učinak na fizičko i pshičko zdravlje.
Snižavaju temperaturu prostora, a time i znojenje.
Smanjuju broj insekata.
Održavanjem stalne temperature prostora povećavaju se intelektualne funkcije
i povećava učinak rada.
Nedostaci
Nagle promjene temperature štetno djeluju na dišni sustav.
Isušuje kožu i sve sluznice.
Uzrokuje određenu razinu buke.
Mogu putem cirkulirajućeg zraka prenijeti neke bolesti dišnog sustava.
Povezuje se s kroničnim rinitisom,sinusitisom,hunjavicom,grloboljom.
Stvaraju probleme osobama s kontaktnim lećama.
Nagle promjene temperature,kao i jako rashlađeni prostori nisu odgovarajući za starije osobe i srčane bolesnike.
Održavanje
Redovito održavati.
Redovito provjetravati prostorije.
Odražavati stalnu sobnu temperaturu, oko 25°C.
Najveća temperaturna razlika vani i u rashlađenoj prostoriji smije biti 10°C.
Potrebna je prosječna vlažnost zraka60-70%.
Komentari