John Cryan, potpredsjednik za istraživanje i inovacije na sveučilištu College Cork, iznio je u internetskom časopisu The Conversation svoju teoriju da su zdravlje crijeva i crijevni mikrobi izravno povezani s fizičkim i mentalnim starenjem.
Te teorije nisu nove. Krajem 19. stoljeća ruski nobelovac Elie Metchnikoff počeo je istraživati vezu između zdravlja crijeva, dugovječnosti i imunološkog sustava. Iako su mnogi njegovi uvidi zanemareni kroz povijest medicine, istraživači su sada vrlo svjesni važnosti zdravlja crijeva za dobrobit osobe. Nedavna istraživanja pokazala su koliko je to istina.
U istraživanju koje su 2012. proveli John Cryan i njegov tim na Sveučilištu College Cork pokazalo se da je sastav crijevnih bakterija, ‘mikrobiom’, usko povezan s dobrobiti pojedinca kasnije u životu. Već je dokazano da se bakterijski sastav ljudi mijenja kako starimo. Godine 2017. daljnje istraživanje Cryan pokazalo je da je sastav mikrobioma pojedinca usko povezan s njihovom kognitivnom funkcijom, te koliko je vjerojatno da će razviti kognitivne bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti.
Ove studije nisu pokazale vezu između ishoda i uzročne veze. Nova studija koja dokazuje uzročnost uključivala je prijenos crijevnih bakterija mladih miševa u utrobu starijih miševa, nešto što se ponekad događa kod ljudi u bolničkim uvjetima, poznato kao “fekalna transplantacija”. Ova skupina starijih miševa tada je mjerena u odnosu na kontrolnu skupinu miševa u istim okolnostima kojima nisu davane nove bakterije.
Zapanjujuće, pokazano se da su miševi koji su dobili crijevne bakterije mladih miševa živjeli duže i da su znatno poboljšali kognitivne funkcije, uključujući pamćenje i sposobnosti rješavanja problema. Daljnja istraživanja kemijskog sastava mozga miševa također su pokazala da su oni sličniji mladim miševima nego starijim miševima.
Cryan ipak upozorava: “Rad s kontroliranom situacijom miševa-koji imaju vrlo definiranu genetiku, prehranu i mikrobiome-uvelike se razlikuje od gledanja na ljude. Moramo biti oprezni da ne interpretiramo previše ove nalaze. Ne zagovaramo transplantaciju izmeta za ljude koji žele pomladiti svoj mozak.” Mnogi istraživači sada vjeruju da slična istraživanja na ljudima mogu rezultirati preokretanjem ili barem kontrolom učinka starenja na tijelo i um.
Izvor: ScienceAlert
Komentari