Buđenje iz noćne more može uzrokovati ubrzano lupanje srca, ali učinci mogu sezati daleko izvan nemirne noći. Odrasli koji svaki tjedan imaju ružne snove imali su gotovo tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti prije 75. godine života od ljudi koji ih rijetko imaju.
Ovaj alarmantni zaključak – koji tek treba biti recenziran – dolazi od istraživača koji su kombinirali podatke iz četiri velike dugoročne studije u SAD-u, prateći više od 4000 ljudi u dobi između 26 i 74 godine. Na početku su sudionici izvještavali koliko često im noćne more prekidaju san. Tijekom sljedećih 18 godina istraživači su pratili koliko je sudionika prerano umrlo – ukupno 227.
Čak i nakon razmatranja uobičajenih čimbenika rizika poput dobi, spola, mentalnog zdravlja, pušenja i težine, utvrđeno je da su ljudi koji su imali noćne more svaki tjedan i dalje imali gotovo tri puta veću vjerojatnost prerane smrti – otprilike isti rizik kao i teški pušači. Tim je također ispitao “epigenetske satove” – kemijske oznake na DNK koje djeluju kao biološki brojači kilometara. Ljudi koje progone česte noćne more bili su biološki stariji nego što su sugerirali njihovi rodni listovi, na sva tri korištena sata (DunedinPACE, GrimAge i PhenoAge).
Znanost iza tihog vriska
Brže starenje činilo je oko 39% veze između noćnih mora i rane smrti, što implicira da ono što pokreće ružne snove istovremeno tjera stanice tijela prema cilju. Kako bi vrisak koji nikada ne izgovorite mogao ostaviti trag na vašem genomu? Noćne more se događaju tijekom takozvanog sna s brzim pokretima očiju kada je mozak vrlo aktivan, ali mišići su paralizirani.
Iznenadni porast adrenalina, kortizola i drugih kemikalija koje izazivaju borbu ili bijeg može biti jednako snažan kao i bilo što što se doživi dok ste budni. Ako to zvono za uzbunu zvoni iz noći u noć, stresna reakcija može ostati djelomično uključena tijekom cijelog dana. Kontinuirani stres uzima svoj danak tijelu. Pokreće upalu, povisuje krvni tlak i ubrzava proces starenja trošeći zaštitne vrhove naših kromosoma.
Uz to, buđenje zbog noćnih mora remeti duboki san, ključno vrijeme kada se tijelo obnavlja i čisti od otpada na staničnoj razini. Zajedno, ova dva učinka – stalni stres i loš san – mogu biti glavni razlozi zašto tijelo brže stari. Ideja da uznemirujući snovi najavljuju loše zdravlje nije sasvim nova. Ranije studije pokazale su da odrasli koje muče tjedne noćne more imaju veću vjerojatnost da će razviti demenciju i Parkinsonovu bolest, godinama prije nego što se pojave bilo kakvi dnevni simptomi. Sve više dokaza upućuje na to da su područja mozga uključena u sanjanje ujedno i ona pogođena bolestima mozga, pa česte noćne more mogu biti rani znak upozorenja na neurološke probleme.
Noćne more su također iznenađujuće česte. Otprilike 5% odraslih prijavljuje barem jednu tjedno, a dodatnih 12,5% ih doživljava mjesečno.
Budući da su i česte i lječive, novi nalazi uzdižu loše snove od jezive smetnje do potencijalne mete javnog zdravstva. Kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu, terapija vizualizacijom – gdje osobe koje pate prepisuju kraj ponavljajuće noćne more dok su budne – i jednostavni koraci poput održavanja spavaćih soba hladnim, tamnim i bez ekrana, pokazali su se učinkovitima u suzbijanju učestalosti noćnih mora. Prije donošenja zaključaka, postoji nekoliko važnih stvari koje treba imati na umu. Studija je koristila vlastita izvješća ljudi o njihovim snovima, što može otežati razlikovanje tipičnog lošeg sna od prave noćne more. Biološka dob mjerena je samo jednom, tako da još ne možemo reći usporava li liječenje noćnih mora sat. Ključno je da je rad predstavljen kao sažetak konferencije i još nije prošao kroz izazov stručne recenzije.
Unatoč tim ograničenjima, studija ima važne prednosti zbog kojih je vrijedi shvatiti ozbiljno. Istraživači su koristili više skupina sudionika, pratili ih dugi niz godina i oslanjali se na službene zapise o smrti, a ne na podatke koje su sami prijavili. To znači da ne možemo jednostavno odbaciti nalaze kao statističku slučajnost. Ako drugi istraživački timovi mogu ponoviti ove rezultate, liječnici bi mogli početi ispitivati pacijente o njihovim noćnim morama tijekom rutinskih pregleda – uz mjerenje krvnog tlaka i provjeru razine kolesterola. Terapije koje ukroćuju zastrašujuće snove su jeftine, neinvazivne i već dostupne. Njihovo skaliranje moglo bi ponuditi rijetku priliku za produljenje života uz poboljšanje kvalitete sati koje provodimo spavajući.
Izvor: Science Alert
