Stoljećima su ljudi tvrdili da njihovi bolni zglobovi mogu predvidjeti promjene vremena, često prijavljujući povećanu nelagodu prije kiše ili hladnih fronti.
S obzirom na opseg i trajanje, postoji osjećaj legitimnosti ovih anegdota – ali ovaj fenomen ostaje znanstveno sporan.
Od promjena barometarskog tlaka do temperaturnih fluktuacija, mnoge teorije pokušavaju objasniti kako čimbenici okoliša mogu utjecati na bolove u zglobovima. Ali postoji li anatomska osnova za ovu tvrdnju ili je to jednostavno dugotrajni mit povezan s vremenskim prilikama? Jesu li naši zglobovi pouzdaniji od vremenske prognoze?
U središtu ove rasprave leži barometarski tlak, poznat i kao atmosferski tlak – sila kojom djeluju molekule zraka u Zemljinoj atmosferi. Iako je nevidljiv, zrak ima masu, a ‘težina’ koja nas pritišće varira ovisno o nadmorskoj visini i vremenskim sustavima.
Viši barometarski tlak često ukazuje na lijepe vremenske uvjete s vedrim nebom i tihim vjetrovima, dok niži tlak obično prethodi nestabilnom vremenu, poput oblačnog neba, oborina i vlage.
Pokretni zglobovi zamršene su strukture obložene sinovijalnom tekućinom, viskoznom tekućinom koja podmazuje zglobove, i obavijene su kapsulama bogatim živčanim završecima. U zdravim zglobovima ove komponente trebaju omogućiti glatko kretanje bez boli.
Međutim, kada su zglobovi ugroženi oštećenjem hrskavice (kao kod osteoartritisa) ili upalom (kao kod reumatoidnog artritisa), čak se i suptilne promjene u okolini mogu akutno osjetiti.
Jedna vodeća hipoteza sugerira da promjene barometarskog tlaka mogu izravno utjecati na nelagodu u zglobovima. Kada atmosferski tlak padne uoči oluja, to može dopustiti da se upaljena tkiva unutar zglobova malo prošire, povećavajući stres na okolne živce i pojačavajući bol.
Suprotno tome, brzi porast tlaka, karakterističan za sustave s lijepim vremenom, mogu stisnuti ionako osjetljiva tkiva, što dovodi do nelagode kod nekih ljudi.
Znanstvena istraživanja donekle podupiru ove tvrdnje, iako su rezultati mješoviti. Na primjer, studija iz 2007. objavljena u American Journal of Medicine otkrila je malu, ali značajnu korelaciju između pada barometarskog tlaka i pojačane boli u koljenima kod pacijenata s osteoartritisom.
Međutim, ovaj obrazac nije univerzalno opažen u svim stanjima zglobova.
Sustavni pregled iz 2011. u Arthritis Research & Therapy ispitao je odnos između vremena i boli kod pacijenata s reumatoidnim artritisom. Otkrio je vrlo različite reakcije: dok su neki ljudi prijavili pojačanu bol u uvjetima niskog tlaka, drugi nisu primijetili nikakvu promjenu. Neki su čak doživjeli nelagodu tijekom fronte visokog tlaka.
U novije vrijeme, [projekt građanske znanosti iz 2019.] pod nazivom Oblačno s mogućnošću boli koristio je praćenje boli temeljeno na aplikaciji kako bi istražio ovu vezu. Studija je otkrila skromnu povezanost između pada tlaka i pojačane boli u zglobovima, ali je također istaknula značajne individualne razlike u tome kako ljudi percipiraju bol povezanu s vremenskim prilikama.
Ova otkrića upućuju na to da, iako promjene barometarskog tlaka mogu utjecati na bolove u zglobovima kod nekih, odgovori su daleko od ujednačenih i ovise o složenoj međuigri čimbenika, uključujući temeljno stanje zglobova pojedinca i ukupnu osjetljivost na bol.
Zašto se odgovori razlikuju?
Barometarski tlak rijetko djeluje izolirano. Promjene tlaka često prate fluktuacije temperature i vlažnosti, što komplicira sliku.
Hladno vrijeme može imati izražen učinak na zglobove, osobito kod osoba s postojećim bolestima zglobova. Niske temperature uzrokuju kontrakciju i ukočenost mišića, što može dovesti do smanjene fleksibilnosti i većeg rizika od naprezanja ili nelagode.
Ligamenti, koji povezuju kosti jedne s drugima, i tetive, koje učvršćuju mišiće za kosti, također mogu izgubiti dio svoje elastičnosti u hladnijim uvjetima. Ova smanjena savitljivost može učiniti pokretljivost zglobova ograničenijom i pogoršati bol u stanjima poput artritisa.
Hladno vrijeme također može uzrokovati sužavanje krvnih žila – osobito u ekstremitetima, budući da je tijelu prioritet održavanje unutarnje temperature. Ovaj smanjeni protok krvi može lišiti zahvaćena područja esencijalnog kisika i hranjivih tvari, usporavajući uklanjanje metaboličkih otpadnih proizvoda poput mliječne kiseline, koji se mogu nakupiti u tkivima i pogoršati upalu i nelagodu.
Za osobe s upalnim stanjima, smanjena cirkulacija može pogoršati oticanje i ukočenost, osobito u malim zglobovima poput onih u prstima ruku i nogu.
Hladnoća također usporava aktivnost sinovijalne tekućine. Na nižim temperaturama, tekućina postaje manje učinkovita u smanjenju trenja, što može povećati ukočenost zglobova i učiniti kretanje bolnijim, osobito za ljude s degenerativnim stanjima kao što je osteoartritis.
Nagle promjene temperature također mogu igrati ulogu. Brze promjene mogu izazvati sposobnost tijela da se prilagodi, što može pogoršati bol kod ljudi s kroničnim bolestima. Slično tome, visoka vlažnost može pojačati osjećaj topline ili vlage u već upaljenim područjima, dodatno komplicirajući osjećaj boli.
Međutim, izdvajanje jedne varijable – bilo da je riječ o vlažnosti, temperaturi ili tlaku – pokazalo se teškim zbog međusobnog djelovanja čimbenika koji se preklapaju.
Reakcije na vremenske uvjete također ovise o pojedinačnim čimbenicima, uključujući opseg oštećenja zglobova, ukupnu osjetljivost na bol i psihološka očekivanja. Ova varijabilnost otežava povezivanje jednog meteorološkog čimbenika s biološkim odgovorom.
Ipak, dokazi upućuju na to da su ljudi s bolestima zglobova skloniji biti prilagođeniji promjenama u okolišu, posebice fluktuacijama tlaka.
Iako je odnos između vremenskih prilika i bolova u zglobovima i dalje nesavršena znanost, skupni dokazi pokazuju da bi moglo biti istine u starom vjerovanju.
Za one s kroničnim oboljenjima zglobova, promjene barometarskog tlaka i popratne promjene vremena doista mogu poslužiti kao prirodni sustav upozorenja – iako je daleko od nepogrešivog.
Izvor: Science Alert
Komentari