Nitko zapravo ne zna zašto bole zglobovi prije promjene vremena (ili je li to uopće istina)

55
gospodin

Stoljećima su ljudi tvrdili da njihovi bolni zglobovi mogu predvidjeti promjene vremena, često prijavljujući povećanu nelagodu prije kiše ili hladnih fronti.

S obzirom na opseg i trajanje, postoji osjećaj legitimnosti ovih anegdota – ali ovaj fenomen ostaje znanstveno sporan.

Od promjena barometarskog tlaka do temperaturnih fluktuacija, mnoge teorije pokušavaju objasniti kako čimbenici okoliša mogu utjecati na bolove u zglobovima. Ali postoji li anatomska osnova za ovu tvrdnju ili je to jednostavno dugotrajni mit povezan s vremenskim prilikama? Jesu li naši zglobovi pouzdaniji od vremenske prognoze?

U središtu ove rasprave leži barometarski tlak, poznat i kao atmosferski tlak – sila kojom djeluju molekule zraka u Zemljinoj atmosferi. Iako je nevidljiv, zrak ima masu, a ‘težina’ koja nas pritišće varira ovisno o nadmorskoj visini i vremenskim sustavima.

Viši barometarski tlak često ukazuje na lijepe vremenske uvjete s vedrim nebom i tihim vjetrovima, dok niži tlak obično prethodi nestabilnom vremenu, poput oblačnog neba, oborina i vlage.

Pokretni zglobovi zamršene su strukture obložene sinovijalnom tekućinom, viskoznom tekućinom koja podmazuje zglobove, i obavijene su kapsulama bogatim živčanim završecima. U zdravim zglobovima ove komponente trebaju omogućiti glatko kretanje bez boli.

Međutim, kada su zglobovi ugroženi oštećenjem hrskavice (kao kod osteoartritisa) ili upalom (kao kod reumatoidnog artritisa), čak se i suptilne promjene u okolini mogu akutno osjetiti.

Jedna vodeća hipoteza sugerira da promjene barometarskog tlaka mogu izravno utjecati na nelagodu u zglobovima. Kada atmosferski tlak padne uoči oluja, to može dopustiti da se upaljena tkiva unutar zglobova malo prošire, povećavajući stres na okolne živce i pojačavajući bol.

Suprotno tome, brzi porast tlaka, karakterističan za sustave s lijepim vremenom, mogu stisnuti ionako osjetljiva tkiva, što dovodi do nelagode kod nekih ljudi.

Znanstvena istraživanja donekle podupiru ove tvrdnje, iako su rezultati mješoviti. Na primjer, studija iz 2007. objavljena u American Journal of Medicine otkrila je malu, ali značajnu korelaciju između pada barometarskog tlaka i pojačane boli u koljenima kod pacijenata s osteoartritisom.

Međutim, ovaj obrazac nije univerzalno opažen u svim stanjima zglobova.

Sustavni pregled iz 2011. u Arthritis Research & Therapy ispitao je odnos između vremena i boli kod pacijenata s reumatoidnim artritisom. Otkrio je vrlo različite reakcije: dok su neki ljudi prijavili pojačanu bol u uvjetima niskog tlaka, drugi nisu primijetili nikakvu promjenu. Neki su čak doživjeli nelagodu tijekom fronte visokog tlaka.

U novije vrijeme, [projekt građanske znanosti iz 2019.] pod nazivom Oblačno s mogućnošću boli koristio je praćenje boli temeljeno na aplikaciji kako bi istražio ovu vezu. Studija je otkrila skromnu povezanost između pada tlaka i pojačane boli u zglobovima, ali je također istaknula značajne individualne razlike u tome kako ljudi percipiraju bol povezanu s vremenskim prilikama.

Ova otkrića upućuju na to da, iako promjene barometarskog tlaka mogu utjecati na bolove u zglobovima kod nekih, odgovori su daleko od ujednačenih i ovise o složenoj međuigri čimbenika, uključujući temeljno stanje zglobova pojedinca i ukupnu osjetljivost na bol.

Zašto se odgovori razlikuju?

Barometarski tlak rijetko djeluje izolirano. Promjene tlaka često prate fluktuacije temperature i vlažnosti, što komplicira sliku.

Hladno vrijeme može imati izražen učinak na zglobove, osobito kod osoba s postojećim bolestima zglobova. Niske temperature uzrokuju kontrakciju i ukočenost mišića, što može dovesti do smanjene fleksibilnosti i većeg rizika od naprezanja ili nelagode.

Ligamenti, koji povezuju kosti jedne s drugima, i tetive, koje učvršćuju mišiće za kosti, također mogu izgubiti dio svoje elastičnosti u hladnijim uvjetima. Ova smanjena savitljivost može učiniti pokretljivost zglobova ograničenijom i pogoršati bol u stanjima poput artritisa.

Hladno vrijeme također može uzrokovati sužavanje krvnih žila – osobito u ekstremitetima, budući da je tijelu prioritet održavanje unutarnje temperature. Ovaj smanjeni protok krvi može lišiti zahvaćena područja esencijalnog kisika i hranjivih tvari, usporavajući uklanjanje metaboličkih otpadnih proizvoda poput mliječne kiseline, koji se mogu nakupiti u tkivima i pogoršati upalu i nelagodu.

Za osobe s upalnim stanjima, smanjena cirkulacija može pogoršati oticanje i ukočenost, osobito u malim zglobovima poput onih u prstima ruku i nogu.

Hladnoća također usporava aktivnost sinovijalne tekućine. Na nižim temperaturama, tekućina postaje manje učinkovita u smanjenju trenja, što može povećati ukočenost zglobova i učiniti kretanje bolnijim, osobito za ljude s degenerativnim stanjima kao što je osteoartritis.

Nagle promjene temperature također mogu igrati ulogu. Brze promjene mogu izazvati sposobnost tijela da se prilagodi, što može pogoršati bol kod ljudi s kroničnim bolestima. Slično tome, visoka vlažnost može pojačati osjećaj topline ili vlage u već upaljenim područjima, dodatno komplicirajući osjećaj boli.

Međutim, izdvajanje jedne varijable – bilo da je riječ o vlažnosti, temperaturi ili tlaku – pokazalo se teškim zbog međusobnog djelovanja čimbenika koji se preklapaju.

Reakcije na vremenske uvjete također ovise o pojedinačnim čimbenicima, uključujući opseg oštećenja zglobova, ukupnu osjetljivost na bol i psihološka očekivanja. Ova varijabilnost otežava povezivanje jednog meteorološkog čimbenika s biološkim odgovorom.

Ipak, dokazi upućuju na to da su ljudi s bolestima zglobova skloniji biti prilagođeniji promjenama u okolišu, posebice fluktuacijama tlaka.

Iako je odnos između vremenskih prilika i bolova u zglobovima i dalje nesavršena znanost, skupni dokazi pokazuju da bi moglo biti istine u starom vjerovanju.

Za one s kroničnim oboljenjima zglobova, promjene barometarskog tlaka i popratne promjene vremena doista mogu poslužiti kao prirodni sustav upozorenja – iako je daleko od nepogrešivog.

Izvor: Science Alert

Komentari