‘Najsretnije’ zemlje svijeta imaju mračnu stranu

81
sreća

Jeste li u posljednje vrijeme pogledali međunarodne ljestvice najsretnijih zemalja svijeta?

Mjerenje subjektivnih razina sreće u zemlji postalo je nešto poput međunarodnog sporta. Ljudi sa zanimanjem (i pomalo ljubomorom) gledaju nacije poput Danske, koja je stalno na vrhu svjetske ljestvice sreće.

To je također dovelo do toga da su danske prakse kao što je “hygge” način života stekle popularnost drugdje. Kad bismo samo mogli dodati više udobnosti u svoj život, možda bismo bili sretni kao Danci!

No, je li život u jednoj od najsretnijih nacija svijeta sve što se želi? Što se događa ako se borite pronaći ili održati sreću u moru (navodno) sretnih ljudi?

U istraživanju, objavljenom u Scientific Reports, istraživači su otkrili da u zemljama koje su najbolje rangirane u nacionalnoj sreći, ljudi također imaju veću vjerojatnost da će doživjeti lošu dobrobit zbog društvenog pritiska da budu sretni.

Stoga bi život u sretnijim zemljama mogao biti dobar za mnoge. Ali za neke može imati suprotan učinak.

Proširujemo našu potragu

Nekoliko godina istraživači su istraživali društveni pritisak koji ljudi mogu osjećati da dožive pozitivne emocije i izbjegnu negativne.

Ovaj pritisak također nam se prenosi putem kanala kao što su društveni mediji, knjige za samopomoć i oglašavanje. Na kraju ljudi razviju osjećaj za to koje vrste emocija ljudi oko njih cijene (ili ne cijene).

Ironično, prošlo istraživanje pokazalo je da što više ljudi doživljava pritisak da se osjećaju sretno, a ne tužno, to su skloniji iskusiti depresiju.

Dok je ovo prethodno istraživanje uglavnom bilo usredotočeno na ljude koji žive u Australiji ili Sjedinjenim Američkim Državama, istraživače je zanimalo kako bi ti učinci mogli biti vidljivi i u drugim zemljama.

Za ovo su istraživanje ispitali 7443 osobe iz 40 zemalja o njihovom emocionalnom blagostanju, zadovoljstvu životom (kognitivno blagostanje) i pritužbama na raspoloženje (kliničko blagostanje). Zatim su to usporedili s njihovom percepcijom društvenog pritiska da se osjećaju pozitivno.

Ono što su pronašli potvrdilo je prethodne nalaze. Diljem svijeta, kada ljudi kažu da osjećaju pritisak da dožive sreću i izbjegnu tugu, oni imaju tendenciju da dožive poremećaje u mentalnom zdravlju.

Odnosno, osjećaju niže zadovoljstvo svojim životom, više negativnih emocija, manje pozitivnih emocija i više razine depresije, anksioznosti i stresa.

Zanimljivo, globalni uzorak omogućio je da istraživači odu dalje od prethodnog rada i ispitaju postoje li razlike u ovom odnosu između zemalja. Postoje li zemlje u kojima je taj odnos posebno jak? I ako je tako, zašto bi to moglo biti?

Nije jednoobrazan problem

Kako bi to istražili, dobili su podatke za svaku od 40 zemalja iz Svjetskog indeksa sreće, prikupljenog Gallup World Poll-om. Ovaj se indeks temelji na subjektivnim ocjenama sreće velikih nacionalno reprezentativnih uzoraka.

To im je omogućilo da utvrde kako ukupna sreća nacije, a time i društveni pritisak na pojedince da budu sretni, mogu utjecati na dobrobit pojedinaca.

Otkrili su da se odnos doista promijenio i bio je jači u zemljama koje su bile bolje rangirane na Svjetskom indeksu sreće. To jest, u zemljama kao što je Danska, društveni pritisak koji su neki ljudi osjećali da budu sretni posebno je bio pokazatelj lošeg mentalnog zdravlja.

To ne znači da ljudi u prosjeku nisu sretniji u tim zemljama – očito jesu – ali da za one koji već osjećaju veliki pritisak da drže glavu gore, život u sretnijim nacijama može dovesti do slabijeg blagostanja.

Zašto bi to mogao biti slučaj? Rezonirali su da okruženje morem sretnih lica može pogoršati učinke već osjećaja društvenog pritiska da budemo sretni.

Naravno, znakovi tuđe sreće nisu ograničeni na eksplicitno izražavanje sreće, već su vidljivi i u drugim suptilnijim znakovima, kao što je više društvenih kontakata ili bavljenje ugodnim aktivnostima. Ti su signali obično jači u sretnijim zemljama, pojačavajući učinke društvenih očekivanja.

U tim se zemljama osjećaj sreće lako može smatrati očekivanom normom. To povećava društveni pritisak koji ljudi osjećaju da se pridržavaju ove norme i pogoršava posljedice za one koji je ne uspiju postići.

Što je rješenje?

Dakle, što možemo učiniti? Na osobnoj razini, osjećati i izražavati sreću je dobra stvar. Ali kao što su druga istraživanja pokazala, ponekad je dobro biti osjetljiv na to kako naše izražavanje pozitivnih emocija može utjecati na druge.

Iako je dobro unijeti sreću i pozitivnost u naše interakcije, također je dobro znati kada to ublažiti – i izbjegavati otuđivanje onih koji možda ne dijele našu radost u ovom trenutku.

Šire gledano, možda je vrijeme da ponovno razmislimo o tome kako mjerimo nacionalno blagostanje. Već znamo da procvat u životu nije samo pozitivna emocija, već i dobro reagiranje na negativnu emociju, pronalaženje vrijednosti u nelagodi i fokusiranje na druge čimbenike kao što su značenje i međuljudska povezanost.

Možda je vrijeme da zemlje rangiramo ne samo prema tome koliko su sretne, već i prema tome koliko su sigurne i otvorene za cijeli niz ljudskih iskustava.

Izvor: Science Alert

Komentari