Društvene mreže ne prestaju biti neiscrpna tema raznih rasprava. Komunikacija bez koje većina ne može danas zamisliti svoju svakodnevicu, za druge je kamen spoticaja. Pro i kontra argumenti o štetnosti odnosnno boljitcima moderne virtualne komunikacije, bile su tema i današnjeg predavanjau riječkoj Narodnoj čitaonici. Davorka Pšenica iz Sveučilišne knjižnice u Zagrebu pokušala je Facebook promišljati u kontekstu rada u knjižnici.
MySpace je bila prva velika društvena mreža, koju je Facebook 2004. svojom pojavom vrlo brzo nadmašio. Općeniti profil korisnika, zacijelo je jedan od Facebook aduta. Danas je na ovoj globalno popularnoj društvenoj mreži oko 600 milijuna korisnika, od toga 900 000 Hrvata. Zanimljivo, kada bismo Facebook mrežu zamislili kao državu, bila bi to četvrta najveća država na svijetu. Snaga ove mreže krije se iza njene mnogoljudnosti, a privlačnost je svakako u činjenici što se ovdje nudi kompletna komunikacija: chatom, slikom, videom, porukama, dijeljenje sadržaja velikom broju tzv. prijatelja itd. Ljudi vjeruju sadržajima objavljenim na Facebook-u i, iako im svi Facebook prijatelji nisu i prijatelji u stvarnom životu, skloni su vjerovati i njima!
Donosimo nekolicinu za i protiv Facebook argumenata:
ZA:
- Omogućava „odmor mozga“
- Potiče razvoj komunikacije i interaktivnih vještina
- Može pozitivno utjecati na koncentraciju i kreativnost
- Efekt „ispušnog ventila“
- Potiče mentalnu aktivnost koja se razlikuje od one uobičajene, radne
- Sklapanje novih prijateljstva, ljubav
- Osjećaj pripadnosti-smanjuje usamljenost.
- Mogućnost sklapanjaposlovnih ugovora.
PROTIV:
- Problem digitalnog identiteta i lažnog predstavljanja.
- Problem zaštite privatnosti-jednom postavljene datoteke, ostaju zauvijek u Facebook memoriji.
- Problem velikog obima (suvišnih) informacija
- Elektroničko nasilje nad djecom
- Kod mlađe populacije postoji bojazan od infantilizacije mozga
- Problem nedostatka interpersonalne komunikacije
- Gubitak slobodnog vremena, jer se na Facebooku-a minute nerijetko pretvaraju u sate.
- Ovisnost
- Uljepšanost virtualnog svijeta.
Dojam je kako je Facebook problematična zona pretežito za djecu. U mnogim zemljama postoje ograničenja te svoj profil mogu imati djeca od 13 -16 godina. Najstroži po tom pitanju su Francuzi, gdje je tek 25% djece u dobi od 9-12 godina na Facebooku, dok je u Nizozemskoj ta brojka puno viša-70%. Osnovnoškolci svoja zadirkivanjai neslane šale iz školskih klupa prebacuju u virtualni svijet, gdje ona postaju dostupna svima te kao takva, predstavljaju veću opasnost i rezultiraju težim posljedicama. Djecu se stoga treba obrazovati o Facebook bontonu, ali i uputiti ih u opasnosti koje ondje vrebaju. Jer, baš kao i stvaran život, i virtualna zbilju sačinjavaju više ili manje dobri i loši ljudi.
Društvene mreže pišu romane, jer ovdje se sad odvija veliki dio života pojedinca. Ključ uspješnog baratanja novim komunikacijskim kanalima je u umjerenosti. Kao i sa svim ostalim stvarima, tako i s Facebookom valja baratati u umjerenim dozama kako nas cijela ta virtualna priča ne bi previše „usisala“. Jer bi tada naš život umjesto nas samih, živjeli naši avatari. Ipak se svi mi na Facebooku predstavljamo mrvicu boljima, ljepšima i pametnijima nego što to uistinu jesmo Treba stoga dozirati društvene mreže, kako ne bi zaboravili tko smo u stvarnom svijetu.
Maša Delić
Komentari