Brade su već dugo predmet rasprave, ponekad se smatraju elegantnima, ponekad nehigijenskima. Ali koliko su zapravo prljave?
Ljudska koža dom je milijardama mikroorganizama – uglavnom bakterija, ali i gljivica i virusa – a dlake na licu pružaju jedinstveno okruženje za njihov rast. Istraživanja pokazuju da brade, posebno, podržavaju gustu i raznoliku mikrobnu populaciju, što je potaknulo uporno uvjerenje da su inherentno nehigijenske.
Washington Post nedavno je izvijestio da neki toaleti sadrže manje klica od prosječne brade.
Ali jesu li brade doista higijenski rizik?
Detaljniji pogled na dokaze otkriva nijansiranu sliku. Mikrobna populacija na koži varira ovisno o lokaciji i pod utjecajem je čimbenika poput temperature, pH vrijednosti, vlažnosti i dostupnosti hranjivih tvari. Brade stvaraju toplo, često vlažno okruženje u kojem se mogu nakupljati ostaci hrane i ulja – idealni uvjeti za rast mikroba.
Ovi mikrobi uspijevaju ne samo zbog toplih, vlažnih uvjeta koje brade pružaju, već i zbog stalne izloženosti novim onečišćujućim tvarima i mikrobima, posebno iz ruku koje često dodiruju površine i lice. Zabrinutost znanstvenika oko higijene brade datira više od 50 godina. Rane studije pokazale su da dlake na licu mogu zadržati bakterije i bakterijske toksine čak i nakon pranja. To je dovelo do trajne ideje da brade djeluju kao rezervoari bakterija i mogu predstavljati rizik od infekcije za druge.
Za zdravstvene radnike, ovo je brade učinilo predmetom kontroverzi, posebno u bolnicama gdje je prijenos patogena problem. Međutim, istraživanja provedena u bolnicama pokazala su mješovite rezultate. Jedna studija otkrila je da bradati zdravstveni radnici imaju veće bakterijsko opterećenje na licu od obrijanih kolega. Drugo istraživanje, koje se bavilo time bi li bilo higijenski procjenjivati pse i ljude na istom MRI skeneru, otkrilo je da većina muških brada sadrži znatno više mikroba nego pseće krzno, uključujući veću prisutnost štetnih bakterija. Istraživači su zaključili: “Psi ne predstavljaju rizik za ljude.”
Međutim, druge studije osporile su ideju da brade povećavaju rizik od infekcije. Na primjer, jedno istraživanje nije pronašlo značajnu razliku u bakterijskoj kolonizaciji između zdravstvenih radnika s bradom i onih koji su obrijani.
Ista studija također je izvijestila da bradati liječnici imaju manju vjerojatnost da budu nositelji Staphylococcus aureusa, glavnog uzroka bolničkih infekcija, te da nije bilo povećanja stope infekcija među pacijentima koje su liječili bradati kirurzi koji su nosili kirurške maske. Brade ponekad mogu širiti kožne infekcije, poput impetiga – zaraznog osipa koji često uzrokuje S. aureus, a koji se obično nalazi u dlakama na licu. U rijetkim slučajevima, paraziti poput stidnih ušiju – koje obično žive u području prepona – mogu se pojaviti i u bradama, obrvama ili trepavicama, posebno u slučajevima loše higijene ili bliskog kontakta sa zaraženom osobom.
Argumenti za dobru higijenu brade
Zanemarene brade mogu potaknuti iritaciju, upalu i infekciju. Koža ispod brade – bogata krvnim žilama, živčanim završecima i imunološkim stanicama – vrlo je osjetljiva na mikrobne i okolišne stresore. Kada se nakupljaju sebum, mrtva koža, ostaci hrane i zagađivači, mogu iritirati kožu i osigurati gorivo za rast gljivica i bakterija. Stručnjaci toplo preporučuju svakodnevno pranje brade i lica. Na taj način se uklanjaju prljavština, ulja, alergeni i mrtva koža, što pomaže u sprječavanju nakupljanja mikroba.
Dermatolozi također savjetuju hidrataciju kako bi se spriječila isušivanje, korištenje češlja za bradu za uklanjanje ostataka i podrezivanje kako bi se kontroliralo otpale dlačice i smanjilo opadanje. Ovi koraci pomažu u održavanju ne samo higijene već i zdravlja i izgleda brade. Dakle, jesu li brade prljave? Kao i većina stvari, ovisi o tome koliko dobro brinete o njima. Uz svakodnevnu higijenu i pravilnu njegu, brade predstavljaju mali rizik i mogu čak biti zdravije nego što smo nekad mislili.
Izvor: Science Alert
