COVID se pojavio iznenada, brzo se proširio i ubio milijune ljudi diljem svijeta.
Od tada, pošteno je reći da je većina ljudi nervozna zbog pojave sljedeće velike zarazne bolesti – bilo da se radi o virusu, bakteriji, gljivici ili parazitu.
S COVID-om u povlačenju (zahvaljujući vrlo učinkovitim cjepivima), tri zarazne bolesti koje izazivaju najveću zabrinutost službenika javnog zdravstva su malarija (parazit), HIV (virus) i tuberkuloza (bakterija). Između ostalog, svake godine ubiju oko 2 milijuna ljudi.
A tu su i popisi prioritetnih patogena – posebno onih koji su postali otporni na lijekove koji se obično koriste za njihovo liječenje, poput antibiotika i antivirusnih lijekova.
Znanstvenici također moraju neprestano skenirati horizont tražeći sljedeći potencijalni problem. Iako to može doći u bilo kojem obliku patogena, određene skupine imaju veću vjerojatnost da će uzrokovati brza izbijanja od drugih, a to uključuje i viruse gripe.
Jedan virus gripe upravo sada izaziva veliku zabrinutost i na rubu je da postane ozbiljan problem 2025. godine. To je podtip influence A H5N1, koji se ponekad naziva i ‘ptičja gripa’. Ovaj virus je široko rasprostranjen i kod divljih i kod domaćih ptica, poput peradi. Nedavno je zarazio i mliječnu stoku u nekoliko američkih država, a pronađen je i kod konja u Mongoliji.
Kada se broj slučajeva gripe počne povećavati kod životinja kao što su ptice, uvijek postoji zabrinutost da bi se mogla prebaciti na ljude. Uz to s 30-postotnom stopom smrtnosti od ljudskih infekcija, ptičja gripa brzo skače gore na popisu prioriteta službenika javnog zdravstva.
Srećom, čini se da se ptičja gripa H5N1 ne prenosi s osobe na osobu, što uvelike smanjuje vjerojatnost izazivanja pandemije kod ljudi. Virusi gripe moraju se vezati za molekularne strukture koje se nazivaju sijalični receptori na vanjskoj strani stanica kako bi ušli unutra i počeli se razmnožavati.
Virusi gripe koji su vrlo prilagođeni ljudima vrlo dobro prepoznaju te sijalične receptore, što im olakšava ulazak u naše stanice, što pridonosi njihovom širenju među ljudima. Ptičja gripa, s druge strane, visoko je prilagođena ptičjim sijaličnim receptorima i ima neke neusklađenosti kada se veže (pripaja) na ljudske. Dakle, u svom trenutnom obliku, H5N1 se ne može lako širiti među ljudima.
Međutim, nedavna studija pokazala je da jedna mutacija u genomu gripe može učiniti H5N1 vještim u širenju s čovjeka na čovjeka, što bi moglo pokrenuti pandemiju.
Ako ovaj soj ptičje gripe napravi tu promjenu i počne se prenositi između ljudi, vlade moraju brzo djelovati kako bi kontrolirale širenje. Centri za kontrolu bolesti diljem svijeta izradili su planove pripravnosti za pandemiju ptičje gripe i drugih bolesti koje su na pomolu.
Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo je kupilo 5 milijuna doza cjepiva H5 koje može zaštititi od ptičje gripe, pripremajući se za taj rizik 2025. godine.
Čak i bez potencijalne mogućnosti širenja između ljudi, ptičja gripa će vjerojatno još više utjecati na zdravlje životinja 2025. godine. To ne samo da ima velike implikacije na dobrobit životinja, već također može poremetiti opskrbu hranom i imati ekonomske učinke.
Sve je povezano
Cijeli ovaj rad potpada pod kišobran “jednog zdravlja”: gledajući na zdravlje ljudi, životinja i okoliša kao na međusobno povezane entitete, koji imaju jednaku važnost i učinak jedni na druge.
Razumijevanjem i sprječavanjem bolesti u našem okruženju i životinjama oko nas, možemo se bolje pripremiti i boriti protiv tih bolesti koje ulaze u ljude. Slično tome, praćenjem i ometanjem zaraznih bolesti kod ljudi, možemo zaštititi naše životinje i zdravlje okoliša.
Međutim, ne smijemo zaboraviti na stalne ‘spore pandemije’ kod ljudi, poput malarije, HIV-a, tuberkuloze i drugih patogena. Suočavanje s njima najvažnije je uz skeniranje horizonta za sve nove bolesti koje bi se tek mogle pojaviti.
Izvor: Science Alert
Komentari