Kava je sada povezana sa smanjenim rizikom od mnogih bolesti, uključujući bolesti jetre, Parkinsonovu bolest, melanom, čak i samoubojstvo

32

Što je bolje od šalice kave ujutro? Ništa, a pogotovo nakon što u obzir uzmete bezbroj korisnih zdravstvenih boljitaka koji su sada povezani s ispijanjem kave.

Novo istraživanje sa sveučilišta u Southamptonu i Edinburghu, objavljeno u BMC Public Health, pokazalo je da pijenje bilo koje vrste kave dovodi do smanjenog rizika od razvoja (i umiranja) od kronične bolesti jetre, s najvećom koristi koja se postiže ispijanjem tri do četiri šalice dnevno.

Od pola milijuna sudionika uključenih u istraživanje, 78% (384.818) konzumiralo je mljevenu ili instant kavu s kofeinom ili bez kofeina, dok 22% (109.767) nije pilo nijednu vrstu kave. Tijekom razdoblja ispitivanja bilo je 3.600 slučajeva kronične bolesti jetre, uključujući 301 smrtni slučaj.

U usporedbi s onima koji ne piju kavu, osobe koje piju kavu imale su 21% smanjeni rizik od kronične bolesti jetre, 20% smanjen rizik od kronične ili masne bolesti jetre i 49% smanjen rizik od smrti od kronične bolesti jetre. Maksimalna korist zabilježena je u skupini koja je pila mljevenu kavu koja sadrži visoku razinu sastojaka kahweol i cafestol koji su se pokazali korisnima protiv kronične bolesti jetre u životinja.

Kava se nije uvijek smatrala korisnom za ljude, a do 1991. kava se poput crvenog mesa našla na popisu mogućih kancerogenih sredstava Svjetske zdravstvene organizacije.

Tek 2016. WHO ga je napokon uklonio s popisa, dok je dvije godine kasnije Kalifornija donijela zakon kojim se od proizvođača kave zahtijeva da na svoje proizvode postavljaju naljepnice s upozorenjem na rak.

Ipak, utvrđeno je da kava zapravo pomaže u prevenciji određenih karcinoma poput melanoma i raka prostate.

U povijesnom programu radia BBC povjesničari detaljno navode da je prva zabilježena upotreba i potrošnja zrna kave došla iz dijela svijeta koji većina ljudi ne povezuje s biljkom – Jemenom. Prema povjesničarima, muslimanski svećenik postao je sumnjičav prema zrnima kad je promatrao svoje koze kako ih jedu i pokazujući hiperaktivnost.

Nakon što ih je sam pojeo, duhovnik je napisao da su mu dopustili da ostane budan cijelu noć moleći se.

Kava je sama po sebi smjesa preko 1.000 različitih kemikalija, a znanstvenici se često trude otkriti koji su spojevi odgovorni za brojne uočene koristi.

Harvard u svom izvještaju o kavi navodi da „postoje dosljedni dokazi iz epidemioloških studija da je veća konzumacija kofeina povezana s manjim rizikom (24% na 300 mg kofeina) od razvoja Parkinsonove bolesti.

GNN je izvijestio 2019. da kava potiče vrstu proizvodnje masti koja se suprotstavlja pretilosti. Utvrđeno je da stanice in vitro imaju trenutnu stimulaciju u proizvodnji smeđe masti, vrste masne stanice koja se koristi za stvaranje tjelesne topline za razliku od bijele masti koja služi za pohranu kalorija kao energije.

Uz sve ove blagotvorne ishode, koji postaju sve značajniji s brojem konzumiranih šalica, zapanjujuće je pomisliti da je naša kultura u naše društvo slučajno i neizbrisivo dodala jedan od najzdravijih napitaka na planetu.

Komentari