Kako uzalud trošimo novac?

109
Koliko je dovoljno?

Koliko je dovoljno?

Svi smo mi barem u jednoj životnoj fazi bili skloni kupnji na sniženjima stvari koje nam zaista ne trebaju, prevelikim troškovima zbog mnogobrojnih kavi, ručkova vani  i općenito, života iznad vlastitih mogućnosti. Kako bi od ovakvih ‘ispada’ i nepotrebnih troškova zaštitili svoj bankovni račun, stručnjaci kažu kako je ključno znati što vam ne treba.

Impulzivna kupovina

Najveći dio problema stvara impulzivnost.  Riječ je u psihi. Najlakše je upustiti se u ‘male’ troškove od 10 ili 20 kuna, ali kada se oni nagomilaju i kad su svakodnevni, to se itekako na mjesečnoj bazi odrazi na naš budžet. Stručnjakinja za komunikacije Zina Kumok, za britanski BBC ispričala je svoju ne tako pohvalnu povijest bespotrebnog i nekontroliranog trošenja. Ona sada piše blog naslova ‘Debt Free After Three’ te kaže kako je impulzivna kupovina problem velike većine ljudi. Istraživanje provedeno u Canadi 2012. godine otkrilo je da Kanađani godišnje potroše oko 3 tisuće dolara upravo na impulzivnu kupnju. Istraživanja diljem svijeta pokazuju da je stanje u potpuno različitim državama vrlo slično, a impulzivna kupnja izbija značajan novac iz džepa od Kine, do SAD- a gdje prosječno 75 posto ljudi priznaje da vrlo često impulzivno kupuju stvari koje nikada neće koristiti.

Ali, zašto su ljudi diljem svijeta toliko skloni donositi brze i nepromišljene odluke u vezi vlastitog novca i kako se boriti s potrebnom da to radimo?

Impuls straha

Jeste li šopingholičar? Evo koji je razlog tome…

Impuls da kupujemo djelomično je uzrokovan instinktom za preživljavanje, kažu profesori psihologije na državnom fakultetu u San Franciscu. Naime, dok su naši preci još bili lovci i sakupljači, kada bi u prirodi vidjeli nešto interesantno, zgrabili bi bez razmišljanja, jer nije bila velika vjerojatnost da će opet naići baš na to. ‘Trebalo, ne trebalo’, naši preci igrali su na sigurno. Upravo na to ‘igraju’ i današnji marketinški stručnjaci- vidiš li nešto čega ponestaje u zalihama, kupit ćeš bez razmišljanja. Tako i danas kada primjerice na proizvodu vidimo popust 50 posto naš interes naglo raste, iako nismo došli u trgovinu s najmerom da kupimo taj proizvod, jer nam realno- ni ne treba. Pritom osjećamo da, ako ne kupimo odmah, prilika će proći.

Terapija šopingom

Drugi razlog ovakve vrste kupovine jest činjenica da nas kupnja na sniženju usrećuje. Naime, šoping općenito čovjeka oraspoložuje i unatoč lošem danu ili raspoloženju, odluka kupiti ili ne vraća nam osjećaj kontrole u život. I iako ‘terapija šopingom’ može kratkoročno imati pozitivan efekt za zdravlje, dugoročno nažalost četo postaje najskuplja moguća vrsta terapije. Ukoliko ste i vi skloni ovakvoj vrsti ‘tješenja’, radije se okrenite pospremanju ormara i darivanju stare odjeće ili drugoj vrsti humanitarnog rada, koji nosi iste blagotvorne učinke, a svakako manje košta.

Lana Klobas

Komentari