Sabina Zdunić Šinković nakon Orcine pobjede: „Dolazimo iz male zemlje koja ima puno kvalitetnih sportaša, znanstvenika, a sada smo potvrdili da ima i kvalitetnih kinologa”

613
Sabina Zdunić Šinković orca

Na najvećoj, najstarijoj i najprestižnijoj izložbi pasa na svijetu, engleskom Cruftsu, u konkurenciji od 20.000 pasa pobijedio je pas uzgojen u Rijeci. Orca je ženka talijanske pasmine lagotto romagnolo, a u vlasništvu je uzgajivačice Sabine Zdunić Šinković iz Rijeke s kojom smo ukratko popričali o Orci – psu koji je ispisao povijest hrvatske kinologije.

Čestitke na uspjehu Vaše Orce. Kakvi su bili dojmovi nakon što je Orca osvojila nagradu na najvećoj i najstarijoj izložbi pasa na svijetu Crufts?

Orcina pobjeda je nevjerojatna. Riječ je o prestižnoj i velikoj izložbi pasa o kojoj kinolozi ne mogu ni sanjati. Dolazimo iz jedne male zemlje koja ima puno kvalitetnih sportaša, znanstvenika, a sada smo potvrdili da ima i kvalitetnih kinologa. I dalje se čudimo, emocije su još uvijek jako velike. Trebat će nam vremena da posložimo to u svojim glavama. Trenutno, Orca je još uvijek sa svojim profesionalnim handlerima – suvlasnikom Ante Lučinom i vodičem Javierom Gonzalezom Mendikotom. Dakle, na izložbe psa može izvesti njegov vlasnik, uzgajivač ili vodič. Idući tjedan Orca nam se vraća doma i umirovljuje.

Nagrada je od velikog značaja za Vas, a što ova nagrada znači za hrvatsku kinologiju?

Orcin rezultat nije značajan samo za mene i uzgajivačnicu Kan Trace, to je povijesni rezultat za hrvatsku kinologiju. Štoviše, Orca je nizala uspjehe tijekom čitavog života u svijetu, a ova nagrada došla je kao vrhunac njezine karijere. U Americi je bila dvije godine. Svaka izložba u Americi donosi određeni broj bodova, a u toj ljestvici Orca je 2021. godinu završila kao drugi najljepši pas među svim pasmina Amerike. Ova pasmina nikad do tada nije ostvarila tako visok rezultat. Naglašavam, pas je iz male Hrvatske i obitelji kojoj je uzgajanje samo hobi, a došao je u ogromnu Ameriku i ostvario ovaj uspjeh među mnoštvom čistokrvnih pasa. Orca je svoju kvalitetu dokazivala od prve do posljednje izložbe. Novinari njezin uspjeh uspoređuju s nogometnim rezultatima pa kažu da je to poput pobjede NK Rijeke u premiership ligi. Ipak, Orca se sada, u petoj godini života, umirovljuje.

Već prije donijeli smo odluku da će Crufts biti njezina posljednja izložba u karijeri, a ona nam je na njoj priredila ono što nismo mogli ni zamisliti. Cijeli kinološki svijet bio je oduševljen Orcom zbog njezinog veselja i radosti za životom koju pokazuje. Kada pas maše repom znači da je sretan, a Orca nikad ne gasi svoj rep, non-stop maše njime. Mahanje repom postao je njezin znak prepoznatljivosti koji je oduševio kinološku zajednicu. Usudila bih se reći da je to možda čak i presudilo u njezinu uspjehu.

orca
Orca sa suvlasnikom Ante Lučinom i vodičem Javierom Gonzalezom Mendikotom

Je li Orca kao štene nagoviještala da je determinirana za velike stvari, da je posebna u tom smislu?

Mnogi naši psi europski su i svjetski prvaci te se nalaze diljem svijeta. Kvaliteta nije slučajna. Ona je odavno prepoznata među psima koji dolaze iz naše uzgajivačnice. No, promatrajući prethodna legla i Orcu, moram istaknuti da je već kao štene privukla pažnju. Oduvijek je imala svoju posebnu osobnost, karizmu. Za nju su izložbe pasa bile igra i zabava. Psima je sport i agilnost prirodna. No, kada promatram Orcu kako odrađuje izložbe, vidim da neuobičajeno uživa u trčanju u krug i pokazivanju. Ostalim psima, ta aktivnost nije nešto što dolazi prirodno. Orca je istinski sretna na izložbama pasa, a takva je od prve izložbe. Nismo je trebali posebno trenirati i raditi na tome.

Kako su tekle pripreme za takva natjecanja? Što je sve potrebno?

Potrebno je od malih šapa raditi na tome. Pas mora imati svoju konstrukciju, treba biti građen kako standard propisuje, a blizina standardu upravo se i ocjenjuje na izložbama pasa. Standard daje idealnu sliku određene pasmine i samim time njegovu funkcionalnost. Kod pasa postoje razne funkcije. Primjerice, da čuva ovce, pomaže lovcima, traži tartufe… Da bi te funkcije mogao obavljati, pas mora posjedovati određene karakteristike koje su opisane standardima. Kada na izložbi pasa dovedete psa u ring, sudac ocjenjuje odgovara li konstrukcija psa standardu pasmine. Naravno, pas mora i trenirati, imati slobodno kretanje, zabavljati se i igrati. Orca je u pripremama imala istrčavanje na traci što možemo opisati kao vrstu fitnessa. To je bilo vrlo važno za njezinu kondiciju i ritam kretanja. S vremenom se Orca uvježbala i shvatila što se od nje traži na izložbama, kakvo mora biti njezino ponašanje, kada mora stati i što mora raditi kada je sudac pregledava. To je dio treninga, no budući da je pas životinja, on nužno mora imati i svoju slobodu, pažnju i ljubav. Orca se igra kao i svaki drugi pas. Neki psi vole loptice, Orca obožava plišane igračke.

S druge strane važna je njega i tekstura dlake, osobito kod dugodlakih pasmina. Pas se mora redovito kupati, raščešljavati i šišati. Struktura dlake je isto tako opisana standardom. Ne možete se pripremati za natjecanja ako u samom startu, pri rođenju, nemate kvalitetu u konstrukciji. Usporedimo to s čovjekom. Primjerice, ja mogu cijeli život vježbati sa željom da se profesionalno bavim baletom, ali nisam konstruirana kao balerina.

orca

Orca je ženka pasmine lagotto romagnolo. Zašto je važno cijeniti čistokrvne pse?

Čistokrvni psi su kulturna baština određene zemlje. Kao i kod bilo kojih drugih elemenata kulturne baštine koje čuvamo, moramo očuvati i karakteristike pasmina u skladu s onime za što su nekada bile namijenjene i za što ih ljudi danas koriste. Svaka je pasmina u prošlosti imala svoju funkciju. Primjerice, u Hrvatskoj su to dalmatiner, hrvatski ovčar… Zemlje iz kojih pojedina pasmina potječe kroz povijest njegovale su kontrolirani uzgoj svoje pasmine kao kulturnu baštinu svoje zemlje. Da bi pas mogao obavljati svoju funkciju, mora imati predispozicije za obavljanje te funkcije. Tome služi i opis čistokrvnog psa. Ako netko želi da mu pas čuva ovce, imat će ovčara. Ako će pas tražiti ozlijeđene pod ruševinama, bazična predispozicija mora postojati, a to se vidi kod čistokrvnog psa jer se zna njegova namjena. Uzgojem se čuvaju te karakteristike. Lagotto romagnolo je pas tartufar. Ova pasmina ima iznimno izražen njuh. Njihov nagon za kopanjem je toliko jak da će prvom prilikom raskopati pola dvorišta. Moje dvorište je iz istog razloga puno rupa. Njemački ovčar, primjerice, neće kopati rupe u dvorištu.

Naravno, moram napomenuti da volim sve pse – i čistokrvne i mješance.

Traži li Orca tartufe? Je li se okušala u tome?

Ne traži tartufe, ali jako voli kopati. Njezin brat je u Španjolskoj tartufar. On „radi” na farmi tartufa. Da se s Orcom, dok je bila štene, radilo na tome, vjerujem da bi bila odlična u traženju tartufa. Ipak, ona je „odabrala“ biti izložbeni pas. Drugi psi su se istrenirali i prihvatili da budu izložbeni psi, a kod nje je to došlo prirodno.

Koliko dugo se bavite uzgojem ove pasmine i zašto ste odabrali baš ovu pasminu?

Uzgajivačnica je osnovana prije dvadeset godina od strane prijateljice Natalije. Ona je prva dovela pasminu lagotto romagnolo u Hrvatsku. Prije sedamnaest godina tražila sam kućnog ljubimca za našu obitelj i slučajno upoznala Nataliju. Tako je prvi lagotto došao u našu obitelj i spontano smo krenuli na izložbe pasa. Natalijin život otišao je u drugom pravcu, a ja sam nastavila uzgajati pse kao hobi i ljubav. U uzgoju jako pazimo na zdravlje jedinki. To je velika odgovornost, a nagrade su priznanje radu i trudu.

orca

Mnogi smatraju da su izložbe pasa nepotrebne jer je riječ, kako kažu, o mučenju životinja. Što mislite o tome?

Izložbe pasa su daleko od mučenja. To je mjesto na kojem se procjenjuju fizičke karakteristike određene pasmine. Izložbeni psi žive živote koje mnogi kućni ljubimci ne žive. Nažalost, mnogi kućni ljubimci provode i do osam sati u stanu čekajući svoje vlasnike da se vrate s posla i da ih odvedu u šetnju dva kruga oko kuće. Izložbeni psi imaju treninge, fizičku aktivnost koju i zahtijevaju, igru, njegu dlake… Sretan pas to i pokazuje, kako u neobaveznoj šetnji gradom, tako i na izložbama pasa. Pas na izložbi dođe i otrči tri kruga po ringu. Ako pas sa mnom ide na godišnji odmor, kao i na izložbu, vozit će se u boksu radi moje sigurnosti kao vozača, radi drugih vozača na cesti i njegove sigurnosti. Je li to mučenje životinja? Nije. Da bi pas bio sretan na izložbi, mahao repom i bio procijenjen kao dobar pas, on mora biti zadovoljan.

Engleski klub objavio je pismo u kojem upozorava da je interes za ovu pasminu porastao nakon Orcinog uspjeha. Kako gledate na to i koje su potencijalne opasnosti neodgovornog uzgajanja pasa isključivo radi zarade?

To je druga strana medalje, ona ružnija. Na početku Orcine karijere već smo iskusili ovu stranu, kako u Europi, tako i u Americi. Nakon prvog Cruftsa, Orca je već pobudila interes za ovu pasminu. Kinološki klubovi i ja kao uzgajivač uvijek upozoravamo na taj problem. Nakon što su izašli filmovi „101 dalmatiner”, „Beethoven”, „Hachiko” i slično, interes za ovim pasminama odjednom je naglo porastao. Svi su htjeli ove pasmine. Istovremeno, pojavio se čitav niz uzgajivača koji su iskoristili situaciju i vidjeli u tome isključivo zaradu. Ima mnoštvo neodgovornih uzgajivača koji zdravstveno ne testiraju pse. Kada kupujete psa, morate paziti kod koga kupujete. Na raznim oglasnicima nailazimo na čitav niz tzv. čistokrvnih pasa bez papira. Što nam to govori?

Orca je energičan pas koji zahtijeva socijalizaciju i ozbiljan rad da biste imali kvalitetan život s njom. Uvijek pokušavam skrenuti pažnju na to. Pasmina postaje vidljivija i prepoznatljiva uz pobjede na raznim natjecanjima, pojavnost u filmovima i slično, ali odgovorni uzgajivači uvijek će pripaziti na ove karakteristike i upozoriti buduće vlasnike. Primjerice, odmah uviđam je li obitelj prikladna za određenog psa.

Izložbe čistokrvnih pasa ne održavaju se zbog ega, pehara i rozeta. Ponavljam, izložbe pasa su mjesta gdje se procjenjuje kvaliteta psa s aspekta standarda. Svi psi su slatki kada su mali. Ali ako imate psa koji ima iskrivljenu kralježnicu, krive šape i slično, kada dosegne određenu dob pas će potencijalno imati zdravstvenih problema zbog odstupanja u tjelesnoj građi. U Hrvatskoj postoje mjesta gdje se psa može dovesti na procjenu kod stručne osobe, a to su izložbe pasa. Uzgajivači bi svakako trebali posjetiti takva mjesta. Izložbama se indirektno procjenjuje i zdravlje. Orca je aktivan, radni pas tako da njihova konstrukcija, odnosno fizionomija treba biti odgovarajuća. Zašto su naši azili prepuni pasa? Upravo zbog neodgovornog uzgoja i neodgovornih vlasnika. Neodgovoran uzgoj je i primjerice, kada roditelji dođu kod uzgajivača i kažu: „Mi bi htjeli psića za dijete koje ima tri godine”. Tada uzgajivač mora objasniti roditeljima da pas nije za dijete od tri godine. Psi, bez obzira na pasminu, nisu igračke. Ako je pas nezadovoljan počinje uništavati stan, ako nije socijaliziran, on počinje biti problem u toj obitelji i izvan nje. Dio odgovornog uzgoja je i briga gdje će naši uzgojeni psi otići. Život sa psom je poseban, kao i odrastanje djece s psom, ali napominjem: odgovornost mora postojati od prvog do zadnjeg dana. Kultura držanja pasa mora postojati i svi zajedno moramo raditi na tome, brinuti o njima kako zaslužuju te ujedno poštivati naše sugrađane.

Tekst: Lidija Balog

Foto: Sabina Zdunić Šinković

Komentari