Godina koja je na izmaku za Romanu Jerković bila je vrlo značajna, jer je na nivou Europskog parlamenta, čija je članica, jednoglasno usvojen njen prijedlog o primjeni digitalnog novčanika u svih 27 zemalja Europske unije.
Drugim riječima, u skoroj budućnosti stiže novi europski digitalni novčanik – europska inicijativa koju u Europskom parlamentu predvodi hrvatska eurozastupnica iz redova europskih socijalista Romana Jerković. Europski digitalni novčanik omogućit će svim građanima jednostavan i pouzdan pristup širokoj lepezi usluga javnog i privatnog sektora sa svojom digitalnom identifikacijom, koja će biti prepoznata u cijeloj Europi. Osim što će omogućiti građanima siguran pristup online uslugama, e-novčanik će omogućiti pohranjivanje osobnih elektronskih dokumenata, poput e-vozačke ili e-rodnog lista.
Digitalni novčanik čije će korištenje biti na dobrovoljnoj bazi, priznat će se i primjenjivati u svim zemaljama Europske unije, a njegova primjena u praksi trebala bi zaživjeti tijekom 2027. godine. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da sve veći broj građana ima potrebu za takvom uslugom, pri čemu oni mlađi uglavnom za plaćanje već više godina koriste isključivo takve aplikacije.
O ovoj vrlo zanimljivoj temi razgovarali smo s našom eurozastupnicom Romanom Jerković, koja je marljivo radila na ovom zakonskom prijedlogu u ime Europskog parlamenta kao glavna izvjestiteljica.
Možete li nam objasniti primjenu digitalnog novčanika?
Naravno! Digitalni novčanik je u suštini aplikacija koja će, kada zakon zaživi kroz koju godinu, građanima omogućiti pohranjivanje osobnih dokumenata, poput e-vozačke, e-rodnog lista, e-recepata, debitnih kartica, bankovnih računa ili drugih sredstava za plaćanje, a sve na digitalnom uređaju poput pametnog telefona ili računala.
Elektroničke oblike osobnih dokumenata građani će moći koristiti u raznim situacijama: pri zapošljavanju, registraciji poduzeća, plaćanju računa, podizanja lijeka u ljekarni u bilo kojoj zemlji EU, iznajmljivanja auta, avionskih putovanja i sl., a dokumenti pohranjeni u digitalnom novčaniku morat će biti prihvaćeni i u drugim zemljama EU. Građani će na jednostavan način moći „povući“ osobne dokumente iz raznih baza podataka i putem par klikova pohraniti ih u svom digitalnom novčaniku. Tako da bi uskoro životne situacije poput one „nedostaje vam jedan papir“ prilikom upisa djeteta u vrtić ili školu, zatim kod obiteljskog liječnika ili prilikom izdavanja osobnih dokumenata, trebale postati prošlost.
Hoće li primjena digitalnog novčanika biti obavezna za sve građane i koje su prednosti za one koji ga budu koristili?
Neće biti obvezna primjena digitalnog novčanika za sve građane. Vjerujem da će njegovo korištenje biti zanimljivo ponajprije mlađoj populaciji koja je po prirodi stvari digitalno usmjerena i ujedno samim time puno mobilnija. Tu posebno mislim na studentsku populaciju koja odlazi u inozemstvo na studentske razmjene. U svoj digitalni novčanik moći će pohraniti i po potrebi podijeliti s nadležnim institucijama sve ono što će biti nužno za potrebe boravka u drugoj EU zemlji, poput osobne iskaznice kojom bi se identificirali, e-diplome kako bi potvrdili svoj akademski status, e-zdravstvene iskaznice kako bi osigurali pristup zdravstvenoj zaštiti za vrijeme boravka u inozemstvu, itd. Vjerujem da će digitalni novčanik koristiti i svi oni koji često putuju i oni kojima je jednostavno više dosadilo hodati uokolo sa snopom fizičkih dokumenata kako bi riješili kredit u banci i obavili neke slične životne situacije. Istovremeno, dobro je naglasiti kako je ovo samo jedna nova mogućnost, dok će korištenje papirnatih dokumenata i dalje biti moguće, imajući u vidu i generacijske navike.
Možete li nam konkretno navesti neke primjere korištenja digitalnog novčanika u praksi?
Kada putujete u neki grad nećete uopće morati posegnuti za osobnim dokumentom da bi se prijavili na recepciji hotela ili se identificirali na ulazu u neku instituciju. Bit će dovoljno identificirati se putem e-osobne koja će biti pohranjena u vašem digitalnom novčaniku. Onda se ujutro probudite s bolovima i trebate Brufen 600, zovete doktoricu da vam pošalje recept, povučete ga u digitalni novčanik, odete u obližnju ljekarnu, pokažete ga na mobitelu, ljekarnik očita e-recept i dobijete lijek. Onda se sjetite da morate u banku…i tamo ćete, ako želite, samo pokazati svoj digitalni identitet, pri čemu ona druga strana ne može vidjeti nijedan podatak o vama, osim onoga kojeg želite pokazati. I tako u 27 zemalja Europske unije, bez iznimke. Ili ako vaše dijete želi studirati u Ljubljani, dovoljno je da pošalje dokumente preko digitalnog novčanika. I nema više onog da rodni list “ne smije biti stariji od 3 mjeseca” i slično. Imaš ga u novčaniku i to je to. On traje i uvijek je aktualan.
Iako je zakonski prijedlog Europske komisije objavljen u lipnju 2021. godine, trebalo je gotovo dvije i pol godine da on bude i usvojen.
U pitanju je određena procedura koja je morala biti provedena. U prethodne dvije godine radili smo na stvaranju preduvjeta za postizanje konačnog političkog dogovora na EU razini. To je uključivalo konzultacije sa stručnjacima, s predstavnicima civilnog društva, zatim pisanje i pregovaranje o amandmanima s drugim političkim grupacijama unutar EP-a, itd. Zaista je ogroman posao odrađen. Naravno, uspjeh je nemoguć bez timskog rada, stoga sam jako zahvalna svom timu na upornosti, trudu i podršci tijekom ove dvije intenzivne godine.
Možete li nam reći kako izgleda Vaš jedan radni dan u Parlamentu?
Dan je dug i prepun događanja. Polako se skupljamo oko 8,30 i uz kavu i čaj dogovaramo raspored i obveze za taj dan. Dnevne obveze su vrlo opsežne i dinamične. Često podrazumijevanju trčanje s jednog kraja parlamenta na drugi, s jednog sastanka na drugi. Uvijek nešto iskrsne, dogovaramo se u hodu i zapravo sve nekako dobro funkcionira. Bez obzira da li smo u Strasbourgu ili Bruxellesu radni dan obično kasno završi, posebno za mene. Moji suradnici imaju obitelji pa nekako uvijek nastojim da ne ostaju duže no što je uobičajeno radno vrijeme, premda znamo da u politici nema radnog vremena. Mi smo kao „drugstore“ od 0 do 24. Kad padne mrak, ostajem sama i to je jedino vrijeme kad mogu na miru nešto pročitati, napisati, odgovoriti na mejlove.
Živite na više adresa, kako se nosite sa stalnim putovanjima, dolascima i odlascima?
Živim između Rijeke, Zagreba, Bruxellesa i Strasbourga, ali volim to što radim i nije mi teško. Ovo je put koji sam sama odabrala i pričinjava mi zadovoljstvo. Što zbog Brexita, što zbog pandemije odradit ću jedva pola mandata. Zato si možda i sama stvaram presing jer imam jako malo vremena, a toliko toga bih htjela napraviti i završiti. Svi bismo htjeli ostaviti nekakav trag u onome što radimo… a čini mi se da politika samo kao takva i ima smisla.
Koju biste poruku poslali našim čitateljima na koncu ove godine i skorom početku nove 2024.godine?
Prije svega svima od srca želim sve najbolje u novoj 2024. godini. Godina koja je pred nama značajna je izborna godina, bit će to godina velikih izazova, a ja se nadam i velikih promjena. Ne smijemo propustiti priliku za razvoj pravednijeg, solidarnijeg i perspektivnijeg društva, koje svi zaslužujemo.
Tekst: Dunja Pavešić
Komentari