Razgovor s arhitektom Bilićem – Rijeka urbanu regeneraciju može doživjeti uz malo više hrabrosti, puno više ljubavi, vizije i određenu promjenu politike upravljanja prostorom!

588

Grad je živo tijelo, organizam, raste ili se smanjuje, ako neki njegovi dijelovi odumiru, onda je potrebno intervenirati, liječiti ih, ako dio tkiva odumire, morate ga odrezati. Postoje procesi koji nagovještaju da će se nešto dogoditi i na to morate reagirati, govori nam arhitekt Bojan Bilić dok razgovaramo o gradu Rijeci, u kojem, neobjašnjivo, postoji problem identiteta.

Arhitekt Bilić dodaje kako se rado bavi dijagnostikom, traženjem uzroka. Urbanizam uvijek reflektira društvene promjene i trendove, kakvi god oni bili. U Rijeci zaista postoji problem identiteta, građani ga ne doživljavaju svojim što dijelom izvire iz migracija, a drugi je problem što grad u 70-tak godina nije izgradio, kako veli, jednu paradigmatsku građevinu, niti je kod građana razvijao i poticao ljubav prema postojećim vrijednostima. Naišao je na tu “prazninu” u radu sa studentima, koji su mu, na traženje da nacrtaju Rijeku, predali prazne papire. Nepostojanje jasne „slike Rijeke“ jest problem, ali može biti i prilika.

Zašto je to tako, ostaje nepoznanica jer Rijeci, ističe Bilić, ne nedostaje elemenata arhitektonskog identiteta. To je svakako industrijska baština Rijeke, to su industrijska skladišta.

Drugi su jak element  neboderi, iako dobar dio javnosti i dio struke od toga zazire. Nordijev neboder na Korzu, Pičmanov na Sušaku ili Emilijevi neboderi na Podmurvicama, redom su izuzetna arhitektonska djela. Rijeka s mora izgleda dobro, i to nije slučajno, već dio planskog procesa. Arhitekt i urbanist Zdenko Sila objasnio je zamisao da Rijeka s mora izgleda kao brod s tri jarbola i jedrima. Jarboli su neboderi na Kantridi, Kozali i Vežici. To je Rijeka 60-tih godina, kada se planski razvijala i dobila siluetu broda, tada je postojala strategija i vizija njena razvoja, što je početkom rata, nažalost, prekinuto. Postojali su pametni ljudi koji su baratali vizijom razvoja,i koji su osmislili takvu vizuru grada, kaže Bilić koji najveći potencijal Rijeke vidi u predivnim lučkim skladištima.

Prisjetio se uglednog arhitekta i urbanista Draška Bižace.
U urbanizmu se moraju postaviti planovi od kojih će 30 posto odmah biti utopija” bile su njegove riječi. I zaista, bez tih 30 posto utopije, bez snova i strasti prema arhitektonskoj struci, nikada se neće ostvariti niti onih 70 posto zemaljskih, primjenjivih zamisli, kaže Bilić.

Vrijeme je za dogovor
Grad i država trebali bi postići dogovor da se konačno afirmira ta vrijedna industrijska baština, da neka od lučkih skladišta dobiju javni sadržaj, ističe Bilić. Izdvaja kompleks Metropolis i skladište br. 17 kao mjesta na kojima bi se mogle dogoditi neke lijepe stvari za Rijeku i Hrvatsku. Mogli bi se ondje urediti stanovi, uredi, iskoračiti prema moru, dodaje Bilić.

U srcu grada imamo oko 100 hektara prostora za koji ljudi uopće ne znaju da postoji, 30 golemih zgrada, arhitektonski spektakularnih skladišta od kojih je jedan dio izvan upotrebe, naglašava  Bilić usporedivši riječki potencijal s onima Trsta, Marseillea, Hamburga ili Liverpoola. Preuzimajući takav koncept učinio bi se jedan predivan iskorak.

Uz malo više hrabrosti i puno više ljubavi i vizije, te uz određenu promjenu politike upravljanja prostorom Rijeka može biti divan grad za život, podcrtava Bilić ukazujući upravo na taj sačuvani pupak grada, 5-6 kilometara uz more gdje se nalaze lučka skladišta, a otkuda bi trebalo krenuti. Vjeruje da se uređenjem stanova i naseljavanjem mladih obitelji, a potom i nizom drugih sadržaja taj prostor mogao oživjeti.

Urbani rezervoari
Kada govori o intervenciji i liječenju grada kao živoga organizma, Ružićevu, Vodovodnu i nekadašnju Industrijsku ulicu arhitekt Bilić naziva slijepim crijevom. Teško da organizam može imati tri slijepa crijeva, zaključuje.

Uz lučka skladišta nemjerljiv su potencijal i prostori Hartere i Delte, tri golema urbana rezervoara. Tu se kroz 5 do 10 godina može provesti urbana regeneracija, kaže Bilić uvjeren kako, uz pozitivno razmišljanje, samo treba slijediti primjere Trsta, Marseillea ili Liverpoola, jer Rijeka je, unatoč trashu koji niče svuda oko nas ( ljubičasti neboder na Sušaku, vaze s cvijećem na Mostu branitelja …), ipak grad koji ima dušu.

https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/arhitekt-bilic-grad-cine-trg-park-i-kavana-ako-postoje-ta-tri-temeljna-elementa-onda-ima-sve-predispozicije-za-kvalitetniji-zivot/

Komentari