Prva premijera u Hrvatskoj 2016. godine biti će uprizorena u riječkom narodnom kazalištu izvedbom neoklasičnog baleta „San ivanjske noći“, pjesnika i dramatičara Williama Shakespearea, u koreografiji i režiji Lea Mujića.
Baletna interpretacija Shakespeareove drame treća je suradnja Mujića i riječkog nacionalnog kazališta, odnosno njegova treća kreacija. Nakon Pour homme et famme i Šeherezade, iz međunarodne riječke baletne radionice izlazi 65 minuta jave i sna, u najkraćoj noći u godini, Ivanjskoj noći.

„Ovo je vrlo kompleksna priča, a njena kompleksnost leži u snu i na granici sna i jave. Postoji mnogo likova i mnogo odnosa koji se isprepliću i ti odnosi su inspiracija za stvaranje ovog djela. Pokazati ćemo što se sve događa i može dogoditi dok spavamo, što se događa nakon buđenja i što je ustvari realnost i da li je relativna.“ otkriva Mujić spominjući zanimljivu činjenicu kako ljudi spavaju trećinu svog života, vrijeme kojeg smo svjesni i nesvjesni, ali zasigurno vrijeme u kojem se toliko toga događa.

DSC_0779

„Nered“ koji će riječki baletni ansambl u subotu prikazati na sceni dogodio se pak u samo jednoj noći koja je na pozornici okupila izuzetnu baletnu postavu, s čijim smo članovima, u hotelu Bonavia ,popričali u završnim pripremama pred subotnju premijeru.

Kvaliteta i posebnost ovog baleta leži i u pomno biranim članovima ansambla koje koreograf već dobro poznaje, zbog čega im je mogao dodijeliti i krojiti za njih uloge koje im pristaju.

Glavne uloge, Titaniju i Oberona igraju Marta Kanazir i Bálint Rauscher, dok Shakespeareove stihove na engleskom izgovara izvorni govornik, član riječkog baletnog ansambla, Owen Lane. Velika pažnja dodijeljena je glazbi i glazbenim modalitetima te je ona, kao i cijeli koncept baleta, podijeljena na 4 dijela, uz 4 različita skladatelja. Dio „riječkog sna“ biti će i ravnatelj riječkog baleta, Balázs Baranyai, u ulozi Demetrija.

balasz baranyai

„Ovo možda nije glavna, ali je iznimno teška uloga u kojoj pokušavamo prikazati mnogo razina sna, sve pod Leovom palicom, koji zna itekako dobro kako izvući ono najbolje iz svakog od nas i stvoriti nešto posebno lijepo, što sam siguran da će i publika prepoznati“, pojašnjava Baranyai, koji je izuzetno ponosan na svoj međunarodni ansambl u kojem se nalaze plesačice i plesači čak 8 različitih nacionalnosti i u kojem se najčešće priča engleskim jezikom.
Svoje mjesto tu je našao i Bálint Rauscher, u kako tvrdi, svojoj do sada najtežoj glavnoj ulozi.

Bálint Rauscher

„Utjeloviti Oberona nije možda toliko teško tehnički, koliko jest emocionalno. Plešemo mnogo kreacija, čitavo vrijeme sam na pozornici, gotovo svih 65 minuta, a ovu Shakespeareovu priču zaista nije lako ispričati. Mnogo je snova i odnosa, a opet je sve povezano. Ispričati je samo pokretom je posebno teško, jer moramo stvoriti uloge koje će publika lako razumjeti.“, objašnjava Rauscher na kojem je velika odgovornost utjelovljenja posebnog Oberona, lika kojeg publika već poznaje.
„Na nama je velika odgovornost davanja svog pečata i stvaranja originalnog proizvoda.“ nadovezuje se Leo Mujić, čiju koreografiju se s nestrpljenjem očekuje, pošto je nedavno za Šeherezadu dobio Nagradu publike za najbolju baletnu predstavu u cjelini u protekloj sezoni.

Nadnaravno biće, nedodirljivu, nestvarnu i stvarnu, jaku a ranjivu Titaniju utjeloviti će balerina Marta Kanazir, koja s redateljem surađuje već treći puta, a svi se sjećamo njene izvrsne lanjske izvedbe u nagrađenoj Šeherezadi. „Ovo je jako zanimljiva uloga, posebna, drugačija, teža i potpuno sam joj posvećena. Velika je koncentracija potrebna jer mnogo je događanja, odnosa i stvaranja priče kretnjama i izrazima. Ovo mi je jedna od najtežih i najdražih priča.“, priznaje Kanazir.

marta kanazir san ivanjske noći

Da su uloge stvarane baš za ove glumce otkrio je i redatelj koji posebno ističe važnost odabira ljudi, što smatra polovicom uspjeha baleta. „Svaki umjetnik dao je svom liku posebnu notu, Marta Tataniji, ili Balazs Demetriju. Što je uloga bliža glumcima, to će ona biti bliža publici. Ova Titanija mora izgledati kao Marta!“, pojašnjava.

Ipak, nije sve tako idealno, jer umjetnost često, kao i ovaj puta, koči nedostatak financija koje bi itekako pomogle. „Rijeka ima toliko mogućnosti i nadam se da će to i više političko vodstvo shvatiti, ali i shvatiti da treba ulagati da se umjetnost uzdigne. Želimo pokazati da smo dovoljno snažni da nastupimo na bilo kojoj pozornici na svijetu.“ dodaje ravnatelj baleta Balazs Baranyai, uz napomenu kako je svaka umjetnost koja ne putuje mrtva umjetnost, dok su proizvodi riječkog baletnog ansambla sve bolji i sigurno se mogu prodati na inozemnom tržištu.
Baš je kvaliteta ansambla i koreografije najbolja pozivnica da dođete pogledati ovo stvarno, a nestvarno djelo, na koje riječku, ali i širu publiku umjetnici srdačno pozivaju, sigurni kako će publika prepoznati njihovu priču, ili možda naći vlastitu priču, vlastiti san.

san ivanjske noći marta kanazir i balint rauscher

„Naša je društvena odgovornost dati natrag publici ono što su uložili u nas, jer ne zaboravljamo da postojimo zbog poreznih obveznika, ali je naša odgovornost i to da kulturno uzdižemo društvo i baš zato oni trebaju doći i vidjeti nešto predivno, vidjeti umjetnost trenutka. Mi prodajemo san, nasuprot teške stvarnosti današnjih vijesti, i pozivamo sve neka dođu, vide našu i koriste vlastitu maštu.“, zaključuje Mujić.

Ulaznice za premijeru mogu se nabaviti na blagajni kazališta, a balet će se moći vidjeti i u ostalim terminima tokom siječnja.

Lokacija snimanja: Hotel Bonavia