Mlada Riječanka sudjelovala u velikom znanstvenom otkriću

25-godišnja Riječanka Natalia Mrnjavac dio je međunarodnog tima znanstvenika koji je dešifrirao genetski kod zajedničkog pretka svih živih bića te su na temelju toga otkrili kakvi su uvjeti trebali vladati u okolišu gdje je posljednji zajednički predak živio, a to je vjerojatno i okoliš u kojem je nastao život.

992
Foto: Natalia Mrnjavac, privatna kolekcija

Natalia Mrnjavac, 25-godišnja magistra molekularne biologije rodom iz Rijeke, dio je međunarodnog tima znanstvenika koji je uspio dešifrirati genetski kod zajedničkog pretka svih živih organizama, što je rezultiralo velikim interesom hrvatskih i svjetskih znanstvenika.

Kako nam Mrnjavac pojašnjava, živi svijet dijelimo na tri velike domene: bakterije, arheje i eukariote. Bakterije i arheje su jednostanične, a sve biljke, životinje i ostalo što vidimo oko sebe su eukarioti. “Mi smatramo da su oni nastali kasnije, stoga je zajednički predak bakterija i arheja ujedno i posljednji zajednički predak svih živih bića (LUCA ili Last Universal Common Ancestor). Na temelju sekvenciranih genoma današnjih arheja i bakterija pokušali smo dešifrirati kako je posljednji zajednički predak živio, gdje je živio, kako je koristio resurse iz okoliša i koji su to resursi bili, kako je dobivao energiju i sl.”, izjavila je.

Natalijin tim dobio je 355 gena, odnosno proteina, koji govore o tome da je taj organizam bio „anaeroban (što je razumljivo, s obzirom da tada na Zemlji nije bilo kisika), termofilan (živio je na povišenim temperaturama), autotrofan, živio je od plinova – dušika, vodika i ugljičnog dioksida, a za katalizu kemijskih reakcija je uvelike koristio prijelazne metale. To sve upućuje na okolišne uvjete koji danas vladaju u alkalnim dubokomorskim hidrotermalnim izvorima, što znači da naše istraživanje ide u prilog teoriji nastanka života u tom okolišu“, zaključuje.

*****

Mag.biol.mol. Natalia Mrnjavac, trenutno je na prvoj godini doktorata na Sveučilištu u Düsseldorfu, no uspjeli smo nakratko porazgovarati s njom. Evo što nam je sve rekla u ekskluzivnom intervjuu:

Kakve će posljedice po znanost i čovječanstvo imati ovo otkriće?

Mi se bavimo bazičnim istraživanjem; ono samo po sebi nema direktnu primjenu za čovjeka i društvo. Ono što nas pokreće je želja za spoznajom, želimo otkriti kako priroda funkcionira, zašto su neke stvari takve kakve jesu i u slučaju evolucijskih biologa – kako je život izgledao u prošlosti te kako teče evolucijski proces. Naš doprinos je u tome što je sada malo jasnija slika o tome kakvi su uvjeti trebali vladati u okolišu gdje je posljednji zajednički predak živio, a to je vjerojatno i okoliš u kojem je nastao život. Jasnije nam je kako je funkcionirao taj vrlo rani životni oblik, a kako ovo područje objedinjava različite znanstvene discipline, od geologije i geokemije preko kemije i biokemije do mikrobiologije, vjerujem da će naši rezultati biti zanimljivi i široj znanstvenoj zajednici. Napravili smo mali korak, a naravno sada treba dalje tražiti načine kako optimizirati metodu, koristiti novosekvencirane genome kako bismo u budućnosti mogli još preciznije rekonstruirati LUCA-u.

Foto: Natalia Mrnjavac, privatna kolekcija
Foto: Natalia Mrnjavac, privatna kolekcija


Možete li usporediti znanost u Hrvatskoj i znanost u svijetu? Daje li Hrvatska dovoljno poticaja i omogućuje li ‘normalan’ rad našim znanstvenicima i znanstvenicama?

Moram priznati da ne mogu i ne želim mnogo komentirati s obzirom da nisam nikada bila zaposlena u hrvatskom znanstvenom sustavu. Ono što sam vidjela dok sam studirala je to da Hrvatskoj zasigurno ne nedostaje pametnih i sposobnih ljudi. Imala sam neke divne profesore koji su me inspirirali i motivirali, vrlo marljive i iznimno inteligentne asistente i jako pametne kolege s beskonačnim potencijalom. Smatram da je vrlo važno da za takve ljude bude mjesta u sustavu znanosti, inače će otići tamo gdje će ih se znati cijeniti. Sustav financiranja i organizaciju znanosti treba restrukturirati u svakom slučaju. Čim je ogromna većina znanstvenika s kojima razgovarate kronično nezadovoljna, znate da nešto ozbiljno ne štima. Dok je naš sustav znanosti možda malo trom te nedovoljno cijeni rad i sposobnosti (odnosno, kod nas to ovisi o pojedinačnoj istraživačkoj grupi i labosu), u svijetu znanost funkcionira ponekad skoro pa nehumano, ljudi se stalno sele, nikada ne znaju što će i gdje iduće raditi, sve dok ne dobiju stalnu poziciju (ako je dobiju) nekada u tridesetima ili čak četrdesetima. Nešto između ta dva svijeta bi bilo idealno, čini mi se.

Koji su vaši sljedeći projekti, na čemu trenutno radite?

Trenutno sam napravila priličan korak naprijed vremenski i bavim se posljednjim pretkom svih eukariota. Ispitujem je li mogao sam sintetizirati svoje aminokiseline koje onda grade proteine te kofaktore nužne za funkcioniranje nekih enzima ili je te spojeve morao unositi iz okoliša…

Sada ste na doktoratu u Düsseldorfu. Planirate li se vratiti u rodnu Hrvatsku?

U svakom slučaju bih se htjela vratiti u Hrvatsku, no to ovisi i o tome hoće li se naći mjesta za mene te o nekim drugim faktorima. Čini mi se da sustav sve više prihvaća ljude izvana, nadam se da će se takav trend nastaviti i da će u jednom trenutku glavni kriterij zapošljavanja ljudi u znanosti u većini istraživačkih grupa biti izvrsnost, marljivost i sposobnosti, kako bi i trebalo biti.

*****

Ponosni smo na našu mladu znanstvenicu te joj želimo još mnogo novih otkrića i uspjeha u daljnjem radu. Također želimo da se znanost u Hrvatskoj počne više cijeniti kako ne bismo gubili mlade, inteligentne i perspektivne ljude poput Natalije Mrnjavac.

 

Komentari