Došen je autor niza znanstvenih članaka na temu socijalnog stanovanja u Etiopiji, te organizator međunarodnog kongresa i nekoliko međunarodnih radionica, vezano na istu temu. Uspješno je uspostavio suradnju etiopskog i zagrebačkog arhitektonskog fakulteta, te nekolicinu drugih suradnji, primjerice s Clemson sveučilištem iz SAD-a, te Oxford sveučilištem iz Velike Britanije. Nama dovoljan razlog da iskoristimo njegov boravak u Rijeci te ga priupitamo nekoliko pitanja…
Zašto Etiopija? Slučajno ili namjerno?
Potpuno slučajno! Naime, kao mladi nadobudni arhitekt, posao sam počeo tražiti u bogatim arapskim zemljama, isključivo u privatnim arhitektonskim kompanijama. Kako nas život često odvede u potpuno suprotnom smjeru, tako sam i ja završio u Etiopiji, kao predavač na fakultetu. Ipak, mogu reći da sam zadovoljan s odabirom!
Predavanje ‘Ethiopia! Not Africa’ drugačije od drugih
Kao mladi arhitekt iz Hrvatske, kako si prihvaćen od tamošnjih studenata?
Izvrsno sam prihvaćen, kako od strane studenata, tako i od etiopskih kolega na fakultetu. S obzirom da su Etiopljani generalno veoma veseli i znatiželjni to čini rad sa studentima veoma ugodnim. U svim javnim i obrazovnim ustanovama, zbog velikog broja stranaca, pričaju veoma dobro engleski, te u tom pogledu nema problema. S druge pak strane svugdje, pa tako i na mom radnom mjestu, se stvari odvijaju sporije, po “afričkom vremenu”, što je ponekad dobrodošla promjena u odnosu na europski ritam, ali češće frustrirajuće.
Da li je promjena sredine i odlazak u Afriku utjecao na tvoje viđenje arhitekture?
Da, kroz lutanja po afričkim slamovima naučio sam cjeniti i zavolio nered u arhitekturi, nenamjernu estetiku i kaotične prostore koji unatoč svim nesavršenostima savršeno funkcioniraju.
Kakvi su trendovi u urbanizmu današnjih afričkih gradova? Koji su utjecaji prevagnuli?
Neki drugi afrički gradovi imaju izvrsna urbanistička rješenja, dok je u Addisu urbanistički dizajn pred izumiranjem. Slijećući u grad, prvo što možete primjetiti su nepregledni tepisi identičnih stambenih zgrada. Glavni krivac za to je Kina. S obzirom da su oni glavni izvođači velikih infrastrukturnih projekata i mnoštva novih zgrada, sa sobom su uvezli ne samo jeftinu i brzu tehnologiju gradnje, već i kontroverzni “kineski urbanizam” i upitnu arhitektonsku estetiku.
Da li je moguće u današnjem svijetu zadržati ‘ono lokalno’ tradicionalno, kao dio moderne arhitekture?
Teško je, ali danas više nego ikad nužno. Jedino povezivanje novih arhitektonskih izričaja sa specifičnim povijesnim i lokalnim afričkim izričajima može spasiti njihove gradove od upadanja u bezličje, čemu su se opasno približili.
Da li je i ‘održiva’ arhitektura jedna od tema tvojih predavanja i tvoje mišljenje o njoj?
Etiopska vlada je trenutno kao prioritet postavila razvoj pod svaku cijenu, dok su održivi razvoj i arhitektura u drugom planu, a nedostaje im i materijalnih sredstava i stručnjaka za njihovu implementaciju. To je ono što stranci poput mene pokušavaju promjeniti, preko predavanja studentima, pa do organizacije radionica i konferencija gdje se promišljaju novi pristupi razvoju i arhitekturi.
Lana Klobas
Komentari