Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič: “Očekujem da će svjesnost muškaraca o potrebi za preventivnim pregledima biti sve veća”

220
vladimir mozetič

Dok još traje studeni, mjesec kojeg je proslavio Movember uspjeli smo porazgovarati s doc. dr. sc. Vladimirom Mozetičem, poznatim specijalistom urologije i stručnjakom za muško zdravlje.

Prije 19 godina u Australiji je krenuo projekt Movember, kovanica od „pokreni se u novembru“, odnosno „nosi brkove – MOustache – u noVEMBERu“, a prije nekoliko godina počeo se učestalije obilježavati u Hrvatskoj. Tako je mjesec studeni postao  mjesec u kojem se muškarcima skreće pažnja  na to da kontroli svoje zdravlja. Prvenstveno, riječ je o karcinomu prostate i testisa. Koliko je kod nas u postocima, u odnosu na svijet ili Europu, povećano ili smanjeno oboljenje o tih bolesti?

Statistički podaci govore da je u Republici Hrvatskoj otkriveno 2.800 novih slučajeva na godišnjoj razini, a 800 osoba preminulo je prošle godine od karcinoma prostate. Taj je podatak u postotnom dijelu usporediv sa zemljama u našem okruženju. Projekti kao što je Movember pokazuju svjesnost potrebe preventivnog pregleda. One potiču ranije otkrivanje bolesti, a samim time i kvalitetnije rezultate izlječenja. Postoje tri područja na koje je upućen Movember. Jedan je zloćudna bolest testisa kod mlađih muškaraca, zatim zloćudna bolest prostate kod muškaraca nakon 50. godine života i treći, nezanemarivi dio, je mentalno zdravlje. Movember je počeo kao pokret u Australiji, a sada se proširio  po čitavom svijetu. Jedna dobra izreka koja se u tom projektu koristi je da govorimo „Sve za njega“, parafrazirajući poznati uspješni slogan „Sve za nju“. Tako na simboličan način poručujemo da se treba brinuti o muškom zdravlju.

movember

Koliko su direktno povezani mentalno zdravlje i muško zdravlje?

U svakom slučaju mentalno zdravlje utječe na opće zdravlje osobe, bila ona muškog ili ženskog spola. Određeni poremećaji u mentalnom zdravlju povećavaju incidenciju bolesti, a mogu i odmicati razmišljanja od prevencije. Kada osoba ima problema s mentalnim zdravljem, ne razmišlja dovoljno o drugim segmentima zdravlja i češto mu preventivni pregledi nisu u fokusu.

S druge strane, ako i dođe do bolesti, onda vjerojatno ona jako utječe na mentalno zdravlje.

Naravno, kada se dijagnosticira zloćudna bolest svakoj osobi treba individualno pristupiti jer ne prihvaćaju svi jednako bolest, kao i način na koji će se boriti protiv nje. Treba komunicirati s tom osobom na način koji njoj odgovara, ali treba komunicirati i s obitelji jer je to zajednička borba protiv bolesti. Na taj način se i kvaliteta života poboljšava, a time je zadovoljstvo veće i rezultati liječenja bolji.

Rana dijagnostika je izuzetno važna.

Tako je. Sve ono što se otkrije u ranijoj fazi je izlječivo ili lječivo s uspješnijim ishodom.

Cilj kampanje je potaknuti što više muškarce na pregled. Koje su uspješne kampanje i mogu li one biti još uspješnije, intenzivnije?

Što se samih kampanja tiče, one daju veliku vidljivost ovoj temi. Sigurno da je prisutnost promidžbe akcije i samog pojma Movember doprinijela učestalijem odlasku muškaraca na preglede. U kojem segmentu kampanje mogu biti uspješnije? Mogu biti uspješnije intenzivnijom komunikacijom, koja nije isključivo vezana uz taj jedan mjesec. Važno je da se kampanje odvijaju kontinuirano, kako one javnozdravstvene, tako i medijske kampanje. Ne znači da se muškarci trebaju pregledavati isključivo u studenom. Najjednostavnije je to učiniti u mjesecu svog rođendana. Ako si to postavimo kao zadatak, a ne govorimo samo o muškom zdravlju, već općenito o zdravlju, to može biti vrijeme kada se možemo posvetiti sebi i napraviti opći preventivni pregled. Na taj način si možemo dokazati da smo zdravi što će nas činiti zadovoljnima, pa i sretnima, a s druge strane možemo se usmjeriti ka rješavanju nekog zdravstvenog problema ukoliko se isti ustanovi pregledom.

Čini se da je javnost znatno manje upoznata s opasnostima bolesti po muško zdravlje, dok je kod ženskih bolesti komunikacija o prevenciji, načinima liječenja, postotcima izlječenja puno učestalija i puno se više o tome priča. Postoji li tu neki rodni stereotip koji vlada da je žena nježnija, krhkija, podložnija oboljenjima, a muškarac onaj koji je snažan, jak i manje osjetljiv?

S jedne strane postoje stereotipi, a s druge strane postoji navika da žene ranije kreću na preventivne preglede, bilo da se oni odnose na ginekološke preglede ili preglede dojki. Sama svjesnost ženske populacije o potrebi preventivnih pregleda počinje ranije, a isto tako se o tome ranije govori kako u obitelji tako i u javnosti, medijima, školi. Time to prije dopire do populacije. O potrebi brige za muškim zdravljem kasnije se krenulo i sigurno sve ove aktivnosti dodatno doprinose svjesnosti o tome. Spol je samo jedan parametar koji pokazuje možemo li biti zdravi ili bolesni. Nismo imuni na ono što nas okružuje. Sam podatak da muškarci žive prosječno kraće od žena govori u prilog tome da smo ipak osjetljiviji na prisustvo bolesti.

Uglavnom se rak prostate javlja kod starijih muškaraca, no uslijed načina života, čemu stres itekako doprinosi, slika se sve više mijenja.

Znamo da se češće javlja nakon 50 godine života, rijetko prije toga, te se zato jednogodišnji preventivni urološki pregledi upravo preporučaju od te dobi. Rak prostate može se javiti i u ranijoj životnoj dobi. Ne smijemo zaboraviti da muškarci koji su u bližoj rodbini, dakle govorimo o braći, ocu, stricu, ujaku, djedu, imali nekoga tko je imao rak prostate, imaju i pet do sedam puta veću šansu oboljenja. To je genetska predispozicija. Nakon 40. godine oni bi jednom godišnje trebali otići na preventivni pregled, koji se sastoji od kliničkog pregleda urologa, ultrazvuka i laboratorijskih nalaza. Sukladno tim nalazima odlučuje se postoji li potreba za daljnjom obradom.

Prvi problemi obično se jave kroz osjećaj mokrenja?

Osjećaj mokrenja nema direktno veze sa zloćudnom bolešću. Muškarci nakon određene životne dobi imaju problema, na ovaj ili onaj način, s mokrenjem, koji su prvenstveno vezani uz dobroćudno povećanje prostate ili smetnje donjeg mokraćnog sustava. Navedene tegobe mogu se vrlo uspješno liječiti različitim metodama i terapeuticima. Zloćudna bolest prostate u ranijoj fazi najčešće nema nikakvih simptoma. Ipak, preventivnim pregledom je možemo otkriti. Kada se počinju pojavljivati određeni simptomi, koji mogu biti vezani uz tu zloćudnu bolest, onda je to već faza koja zahtijeva postupke koji su kompleksniji od onih u početnoj fazi.

vladimir mozetič

Movember su pokrenuli studenti. Zašto studenti?

Pokrenuli su ga studenti motivirajući javnost da prikupljanjem donacija podignu svjesnost o brizi za muškim zdravljem. Poanta je u tome da se razvije svjesnost samopregleda testisa kod muškaraca u dvadesetim godina života, pa čak i ranije. Bilo kakva naznaka da se u testisima događa određena promjena znak je da treba ustanoviti o čemu je riječ. Studenti, koji su pokrenuli Movember, dobili su dodatnu podršku, medijsku i organizacijsku, a uključili su se i oni koji se bave muškim zdravljem i djeluju u područjima otkrivanja i liječenja zloćudne bolesti prostate i mentalnog zdravlja. Nemojmo ovdje zaboraviti i druga područja vezana uz muško zdravlje. Dio urologije je i subspecijalizacija koja se zove andrologija, koja se bavi isključivo urološkim tegobama kod muškaraca, a jedan segment andrologije je i dijagnoza i liječenje tegoba koje donosi andropauza („muško starenje“). Mi muškarci podložni smo određenim hormonalnim promjenama, koji utiču na opće stanje organizma, a slično kao i kod žena u menopauzi mogu dovesti do promjena organskog i psihičkog zdravlja. Individualnim pristupom prema svakom pacijentu navedena stanja možemo kontrolirati i time promijeniti opću kvalitetu života.

Javlja li se rak testisa rjeđe od raka prostate?

Rak testisa je u ukupnoj populaciji rjeđi, javlja se u mlađoj životnoj dobi, uglavnom do 35. godine,  a rijetko javlja u starijoj životnoj dobi. Godišnje u Hrvatskoj oboli oko 200 muškaraca. Upravo je to razlog zbog čega mlađi muškarci trebaju redovno provoditi preventivne preglede i samopreglede. Testise bi trebalo pregledavati kod osobne higijene, npr. tuširanja, s vremena na vrijeme. Upute o samopregledu dostupne su na internetu, a i svatko tko je obavio samopregled, vjerojatno je to učinio na ispravan način. Kod dolaska na urološki  pregled, prvo što pacijent kaže je: „Nešto sam napipao“. Pregled i ultrazvučna dijagnostika, uz laboratorijske nalaze provode se vrlo brzo.

Ono što sam dodatno htio reći, a vezano je uz muško zdravlje, ali podjednako se javlja kod mlađih i kod starijih muškaraca, područje je seksualnosti. Problemi erekcijske disfunkcije i prijevremene ejakulacije još uvijek su na određeni način tabu tema, iako definitivno remete kvalitetu života. Upravo urolozi/androlozi, u timskom radu sa psiholozima, psihijatrima i seksualnim terapeutima, kardiolozima, ginekolozima, mogu sagledati te probleme, prvenstveno otkrivajući uzroke, a onda i terapijskim postupcima pomažu u liječenju.

Kakvi su rezultati kod tih liječenja?

Kroz individualizirani pristup rezultati liječenja su sve učinkovitiji. Pritom ne mislim samo na medikamentozno liječenje, već i na komunikacijski dio kada kao uzrok prvenstveno prevladavaju psihogeni razlozi, koji se terapijskim alatima mogu prevenirati. Često se u postupke dogovorno uključuje ne samo pacijent nego i njegov par, zbog zajedničkog svladavanja tegoba.

To je određena novina, u odnosu na ranije.

Pravi okidač svega toga bio je dolazak jednog preparata prije 24 godina, kojeg svi dobro znamo. Riječ je o lijeku generičnog naziva sildenafil, popularno zvanog „plava tableta“. Nemojmo zaboraviti da problemi mogu biti vezani uz određene kronične bolesti, bilo da je riječ o srcu, tlaku, šećeru, neurološkim bolestima ili pak depresiji, kao i poslije operacija zbog zloćudnih bolesti … Potreban je multidisciplinaran pristup, a novija vremena donijela su širok spektar mogućnosti, kako u dijagnostici tako i u terapijskim pristupima.

Naručuju li se uglavnom muškarci ili su i supruge, partnerice prisutne u tome?

Često se zna dogoditi da partnerice, supruge, naručuju svoje partnere na preglede, a muškarci to i priznaju kada dođu na pregled. Samim time postaju svjesniji da bi se mogli sami naručiti za idući pregled. To nam puno govori o međusobnoj, zajedničkoj brizi i otvorenoj komunikaciji. Sve češće dolaze u paru te imaju zajednički pristup kod rješavanja zloćudnih bolesti, ali i kod rješavanja problema seksualnosti.

 

Koliko bi smisla imalo usmjeriti sljedeću kampanju na žene?

Prilično. Svi su motivirani u želji za zdravljem, i  muškarci i žene. Prava kampanja zapravo ne trebala biti orijentirana na bolest, nego na zdravlje. Tada će se pojaviti još kvalitetniji rezultati.

Kakve su Vaše prognoze? Hoće li se muškarci sve više odazivati preventivnim pregledima i možemo li ohrabriti ove neodlučne da Vam se jave?

Očekujem da će svjesnost muškaraca o potrebi za preventivnim pregledima biti sve veća. Pritom ne mislim samo na muško zdravlje, nego na zdravlje općenito jer je generalno svjesnost o vlastitom zdravlju i želja za boljom kvalitetom života sve veća. Korona nas je u jednom dijelu malo ograničila u tome, međutim kroz svakodnevnu praksu primjećujem da je prevencija sve intenzivnija, učestalija. U svakom slučaju mogu se javiti mailom mozetic.urologija@gmail.com ili ako se žele naručiti na pregled kontakt broj je 099 7322100.  Drago mi je da postoji sve svjesnija potreba za preventivnim pregledima, da ljudi otvoreno razgovaraju te da su informiraniji i da žele biti sustavno informirani. Primjećujem da se u muškim društvima sve više i sa sve manje tabua o tome razgovara i čak štoviše savjetuje o pregledima i metodama.

 

Tekst: Dunja Pavešić

Komentari