Božidar Pavlović, fintech konzultant, direktor konzultantske agencije Jackie i partner u fondu rizičnog kapitala Aymo Ventures, i ove će godine ponovno sudjelovati na Infobip Shiftu koji se održava od 15. do 17. rujna u zadarskom Višnjiku. Ovaj put, Pavlović će biti dio panela koji će istraživati ključnu ulogu investiranja u tehnologiju uspoređujući private equity (PE) i venture capital (VC) fondove, s posebnim naglaskom na regiju srednje i istočne Europe. Također, bit će panelist na sesiji pod nazivom „The Pulse of Tech: Trends, Hypes and Investor Insights“, gdje će analizirati trenutne tehnološke trendove i buduće perspektive, te raspraviti u koje tehnologije i kompanije se isplati ulagati, a koje su samo prolazni trendovi bez dugoročnog potencijala. Povodom Infobip Shifta, Pavlović je s nama podijelio svoje uvide o fintechu, investitorima i temi svog predavanja.
Dugi niz godina pratiš tehnološku scenu koja se brzo mijenjala i utjecala na sve segmente poslovanja, uključujući financije. Koliko Hrvatska prati svjetsku scenu i možemo li biti konkurentni s alatima koje nudimo?
Smatram da Hrvatska itekako može biti konkurentna na globalnom tržištu, dapače svoju je konkurentnost u određenim sektorima poput komunikacijskih usluga, automobilske industrije, pojedinih segmenata hardverske i softverske industrije te gaminga već dokazala. U tim smo sektorima poznati na svjetskoj razini, ali i dalje postoje mnoga područja i tehnologije u kojima tek trebamo ostvariti veći iskorak.
Ipak, možemo se pohvaliti visokim omjerom jednoroga (kompanija vrednijih od milijardu dolara) po broju stanovnika, čime se nalazimo pri samom vrhu svjetske ljestvice. Sklon sam tvrditi da to nije slučajno jer ovdje postoji jako puno talenta, no često nam nedostaje podrška od strane domaćih struktura. Međutim, vjerujem da to može biti prednost. Kada se uspiješ afirmirati bez značajne institucionalne pomoći, lakše je ostvariti globalni uspjeh.
Naravno, prostora za napredak ima puno. Nedostatak kapitala za razvoj startupa velik je izazov, ali to se mijenja i na tome se aktivno radi. Istini za volju, uspoređujući se sa situacijom otprije desetak godina, danas stojimo mnogo bolje, što potvrđuju brojne investicije u hrvatske startupe, kao i značajne akvizicije u ICT sektoru.
Primjer Photomatha, kojeg je kupio Google za nekoliko stotina milijuna eura, najbolje pokazuje da u Hrvatskoj imamo ne samo talenta, već i znanja za stvaranje globalno relevantnih proizvoda. To je dokaz da Hrvatska može i mora biti regionalni lider u inovacijama i tehnologiji na regionalnoj i globalnoj razini.
Od početka pratiš rast Infobipa koji je postao ključan igrač u globalnoj ICT industriji, kao jedan od rijetkih jednoroga srednje i istočne Europe. Koji su najvažniji faktori koji su pridonijeli njegovom uspjehu i kako je taj uspjeh utjecao na razvoj ICT sektora u regiji?
Uspjeh Infobipa je doista nevjerojatan. Od samog početka, kao i svaki biznis, morali su pronaći nišu na tržištu u kojoj u tom trenutku nije bilo konkurencije. No, ono što ih je zaista izdvojilo je nevjerojatna upornost osnivača, koji su zajedno s timom uz brojne neprospavane noći bili spremni putovati u najdalje zakutke zemaljske kugle kako bi se predstavili, objasnili svoju uslugu i u konačnici sklopili ugovore s telekom operaterima. Ta odlučnost, jasna vizija i želja da se dokažu na globalnom tržištu dovela je Infobip do toga da postane globalni fenomen.
Infobip je stvorio cijelu novu industriju – CPaaS (Communication Platform as a Service), što je nevjerojatan uspjeh za kompaniju koja dolazi iz malog mjesta poput istarskog Vodnjana. U zemlji koja je izrazito centralizirana, gdje su Zagreb (donekle i Osijek) glavni i jedini centri startup zajednice, Infobip pokazuje da uspjeh može doći i izvan centara moći. Naše primorske regije jako su slabe po pitanju startupa što vjerojatno možemo pripisati tome da se lakše baviti turizmom nego osnovati startup. Primjer Infobipa pokazao je svim mladim ljudima koji žele krenuti u biznis da se to može i da ništa nije nemoguće. Možeš uspjeti na isti način iz Vodnjana, kao što možeš iz Silicijske doline.
Infobip također ima i ogroman utjecaj na lokalni hrvatski startup ekosustav. Osim što su postavili primjer za buduće poduzetnike, značajno su investirali u edukaciju developera, posebno kroz konferenciju Shift, te su aktivno uključeni u ekosustav kroz razne aktivnosti. Njihov utjecaj se osjeća vrlo široko u regiji, bitno izvan granica Hrvatske.
Sudjeluješ kao panelist na Infobip Shiftu na temu fondova rizičnog kapitala – kako nam oni mogu pomoći u izgradnji snažnog ekosustava za tehnološke tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi?
Kako bi čitateljima bilo jasnije, objasnit ću razliku između private equity (PE) i venture capital (VC) fondova. I jedna i druga vrsta fonda spadaju u fondove rizičnog kapitala, ali ključna razlika je što PE fondovi ulažu u većinski udio u nekoj tvrtki u zrelijoj fazi poslovanja, pa samim time preuzimaju strategiju firme, dovode nove klijente i slično. Venture capital (VC) fondovi rizičnog kapitala ulažu u manjinske udjele startup kompanija, odnosno kompanija u ranijoj fazi poslovanja. Dakle, PE fondovi uglavnom ulažu u etablirane tvrtke s postojećim proizvodom, uslugom i opipljivijim prihodima, dok VC fondovi ulažu u startupe s dobrom idejom, kvalitetnim osnivačima i izvedivim planom realizacije.
U posljednjih nekoliko godina, zbog pandemije i krize na tržištu kapitala, značajno se smanjio broj izlazaka kompanija na burzu (tzv. IPO, Initial Public Offering), kako na američkoj, tako i na europskim burzama. To je posebno izazovno za VC fondove – u nedostatku izlazaka na tržište, njima postaje teže realizirati povrat na svoja ulaganja. Jedno od mogućih rješenja jest da PE fond otkupi većinski udio ili pak da startup otkupi neka druga velika kompanija (primjerice, kao što je Google kupio Photomath). Private equity fondovi posljednjih godina od ključne su važnosti za tržište kapitala jer su oni zapravo jedan od sve popularnijih načina za stjecanje nove likvidnosti za osnivače i dioničare.
Koliki je udio fintech kompanija u ukupnom broju startupa u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj, fintech čini relativno mali dio ukupnog broja startupa. Trenutno ih ima otprilike dvadesetak. Primjerice, AirCash je iznimno uspješan hrvatski fintech startup koji je proširio svoje poslovanje izvan granica Hrvatske. Drugi zanimljiv primjer je Oradian, koji djeluje u jugoistočnoj Aziji i Africi. Također, postoji nekoliko korporativnih fintech startupa (u vlasništvu većih kompanija, osiguravajućih društava ili banaka). Međutim, s obzirom da Hrvatska po nekim procjenama ima gotovo tisuću startupa, broj onih koji se specijaliziraju za fintech zaista je malen.
Kakva nam je budućnost po tom pitanju u kontekstu hrvatske ekonomije i možeš li predvidjeti njezinu budućnost?
Startup kompanije sve više direktno i indirektno doprinose hrvatskoj ekonomiji, ali fintech sektor čini samo mali dio te slike. Dok Infobip, koji se bavi komunikacijskim uslugama, ima sve veći utjecaj na hrvatsku ekonomiju, fintech u Hrvatskoj nije još postigao velike brojke. Razlog tome leži u veličini tržišta i nedostatku skale.
Na primjer, iako KeksPay, AirCash i Revolut imaju svaki oko 500.000 korisnika u Hrvatskoj, to je samo kap u moru u usporedbi sa svjetskim brojevima, gdje Revolut broji više od 40 milijuna korisnika. AirCash ima globalni potencijal i sigurno je da će napraviti veliki uspjeh, ali fintech koji radi samo za Hrvatsku nema neke velike šanse. Za fintech startupe Hrvatska može poslužiti kao dobar testni teritorij, ali za stvarni uspjeh na globalnoj razini potrebno je šire tržište, poput europskog ili čak svjetskog. Europska regulativa u financijskom sektoru vrlo je zahtjevna, što dodatno otežava rast fintech startupova u Hrvatskoj.
Za usporedbu, Minka, startup s hrvatskim osnivačima koji posluje u Kolumbiji strelovito raste zbog manje reguliranog bankarskog sektora u južnoj Americi. Stoga, iako fintech ima potencijal, uz iznimku Aircasha trenutno ne vidim da ćemo uskoro imati globalno relevantnog fintech igrača iz Hrvatske na razini Infobipa u komunikacijskim platformama, Rimca u baterijama i autoindustriji ili Orqe u dronovima. U svakom slučaju, postoje i druge kategorije izvan fintecha u kojima Hrvatska može biti značajna i globalno relevantna.
Spomenuo si investitore. Koji su ključni izazovi s kojima se investitori suočavaju kad ulažu u tehnološke startupe u srednjoj i istočnoj Europi i kako ti izazovi utječu na njihov izbor ulaganja?
Postoje različite vrste investitora, uključujući institucionalne poput VC i PE fondova, HBOR-a, mirovinskih fondova i sl., kao i neinstitucionalne poput family office-a, imućnih pojedinaca i „anđela“ investitora. Svi oni dijele isti set problema: ulaganje u startupe uvijek nosi visok rizik. Za razliku od, primjerice, ulaganja u dionice ili ETF-ove, gdje rizici također postoje, ali su ipak nešto manji, ulaganje u startupe često nosi veću vjerojatnost gubitka kapitala negoli ostvarivanja značajne zarade – izuzev onih malobrojnih investitora koji žele podržati ekosustav i znaju prepoznati vrijedne ideje i njihov potencijal.
Europsko tržište snažno je regulirano i često ne potiče inovacije na način na koji to čini američko tržište. Kao rezultat toga, mnogi europski startupi sele u Ameriku, gdje, ako uspiju osvojiti tržište, imaju šanse za značajan uspjeh.
Također, posljednjih nekoliko godina donijelo je dodatne izazove poput ratova i globalnih kriza, što je promijenilo investicijsku sliku. Investitori su postali skloniji ulaganjima u startupe koji imaju dualnu namjenu – proizvode koji se mogu koristiti podjednako u mirnodopskim i u ratnim uvjetima. Osim toga, postoji sve veći interes za startupe sa “zelenom agendom” koji se bave klimatskim promjenama.
Sve ove makroekonomske i geopolitičke promjene utječu na apetit investitora za rizik te na strategije ulaganja. Europa, u usporedbi s Amerikom i Azijom, zaostaje u poticanju inovacija i mora pronaći način kako otvoriti svoje tržište i postati povoljnije okruženje za inovacije. Ako to ne učini, mogla bi se suočiti s rizikom da postane veliki muzej na otvorenom, umjesto dinamičnog i inovativnog kontinenta.
Kao panelist i posjetitelj, koja su tvoja očekivanja od ovogodišnjeg Shifta? Što bi volio vidjeti ili saznati tijekom konferencije?
Jako volim Shift i već ga godinama posjećujem. Uz to sam i redovno panelist. Angažman u području investiranja, startup ekosustava i fintecha čini Shift za mene ključnim događajem. Shift je, naime, developerska konferencija, a developeri su prisutni tamo gdje se stvaraju ključne inovacije i prilike. Gdje su developeri, tamo su i startupi, i upravo je to razlog zašto je Shift toliko važan.
Mislim da je u hrvatskom ekosustavu bitno da postoji mjesto kao što je Shift – konferencija koja pruža neprocjenjivu platformu za umrežavanje i razmjenu ideja. To je mjesto gdje svi zainteresirani startupi mogu istražiti tržište, upoznati se s najnovijim tehnologijama i globalnim tehnološkim trendovima. Osim toga, Shift omogućava susret s istomišljenicima, stvaranje suradnji i razmjenu ideja s ljudima iz različitih područja. Zbog toga je Infobip Shift jedno od najvažnijih mjesta na mapi hrvatskih, ali i međunarodnih konferencija koje se održavaju u regiji.
Najviše volim Shift zbog toga što je to fantastično posložen događaj s vrhunskom organizacijom i izvanrednim mogućnostima za networking. To su 2-3 dana u godini kojima se baš veselim, jer pružaju priliku za učenje, inspiraciju i razmjenu ideja koje ponekad mogu biti suprotstavljene, što je također važno. Shift uopće nije sponzorska konferencija – na Shiftu danas možeš čuti što je najbolje u developerskom svijetu i tamo će doći svi relevantni fondovi iz Europe, Hrvatske i regije. Za startupe, njihov stage je odlična prilika za predstavljanje i razgovor s potencijalnim investitorima.
Tko bi sve prema tvom mišljenju, trebao posjetiti ovogodišnji Shift? Misliš li da su samo developeri oni koji će pronaći nešto zanimljivo, ili vjeruješ da i profesionalci iz drugih sektora mogu pronaći vrijedne informacije i prilike na ovom događaju?
Primarno, Shift privlači developere, ali njegova vrijednost daleko nadmašuje samo ovu skupinu. Na Shiftu možete pratiti sve aktualne trendove i vidjeti u kojem će smjeru vaš biznis i tehnologija krenuti u budućnosti, odnosno to je prilika da saznate kako nova tehnologija može utjecati na vaš biznis u narednim godinama. Startupima Shift nudi priliku za pronalaženje potencijalnih investitora, razgovor s anđelima i učenje o PE i VC kapitalu. Možete se upoznati s izazovima investiranja i dobiti savjete o tome kako učinkovito komunicirati s investitorima.
Dakle, očito je kako Shift nije samo za developere. Svaka osoba odgovorna za tehnologiju u svojoj tvrtki, bilo da je riječ o chief technology officeru (CTO) ili chief operations officeru (COO), trebala bi imati Shift u svom kalendaru. Konferencija pruža nevjerojatne mogućnosti za networking i razmjenu ideja, sve uz briljantnu organizaciju – Shift je mjesto gdje možete dobiti inspiraciju i saznati najnovije informacije koje su ključne za budući razvoj vašeg biznisa.
Koji panel ili predavanje (osim tvog ) planiraš obavezno poslušati na Shiftu i zašto?
S obzirom na to da agenda još nije potpuno potvrđena, još uvijek ne mogu detaljno isplanirati svoje vrijeme, jer ću imati mnogo sastanaka koji se pojavljuju iznenada. To je obično slučaj – imam namjeru nazočiti predavanjima, ali često me odnese stihija ad-hoc sastanaka što zapravo jako volim na takvim konferencijama. No, gdje god pogledam, uvijek ima zanimljivih panela i aktivnosti koje itekako privlače pažnju.
Tekst: Lidija Balog
Komentari