Istraživači su povezali provođenje više vremena igrajući video igrice s povećanjem inteligencije kod djece, što je donekle u suprotnosti s pričom da je igranje igara loše za mlade umove.
Iako je razlika u kognitivnim sposobnostima bila mala i nije dovoljna da pokaže uzročno-posljedičnu vezu, dovoljna je da bude uočljiva – ali studija iz 2022. pažljivo je uzela u obzir varijable uključujući razlike u genetici i socio-ekonomskom porijeklu djeteta.
U međuvremenu, gledanje televizije i korištenje društvenih medija nije imalo pozitivan ili negativan učinak na inteligenciju. Istraživanje bi se trebalo pokazati korisnim u raspravi o tome koliko je vremena pred ekranom prikladno za mlade umove.
“Digitalni mediji definiraju moderno djetinjstvo, ali su njihovi kognitivni učinci nejasni i o njima se žustro raspravlja”, piše tim iz Nizozemske, Njemačke i Švedske u svom objavljenom radu.
“Vjerujemo da bi studije s genetskim podacima mogle razjasniti uzročne tvrdnje i ispraviti tipično neobjašnjenu ulogu genetskih predispozicija.”
Istraživači su u studiji ABCD proučavali podatke o vremenu provedenom pred ekranom za 9855 djece u dobi od 9 ili 10 godina. U prosjeku, mladi su izjavili da provode 2,5 sata dnevno gledajući televiziju ili online videozapise, 1 sat igrajući videoigre i pola sata vremena dopisivanja preko interneta.
Zatim su pristupili podacima za više od 5000 te djece dvije godine kasnije. Tijekom razdoblja, oni u studiji koji su izjavili da provode više vremena od norme na video igrama zabilježili su porast od 2,5 IQ boda iznad prosječnog rasta.
Povećanje IQ bodova temeljilo se na uspješnosti djece na zadacima koji uključuju razumijevanje pročitanog, vizualno-prostornu obradu i zadatak usmjeren na pamćenje, fleksibilno razmišljanje i samokontrolu.
Važno je napomenuti da iako je studija promatrala samo djecu u SAD-u i nije razlikovala vrste videoigara (igre za mobilne uređaje u odnosu na konzole), to je još uvijek vrijedan uvid u igranje i IQ – i podupire ideju da inteligencija nije fiksna konstanta s kojom se rađamo.
“Naši rezultati podupiru tvrdnju da vrijeme pred ekranom općenito ne narušava kognitivne sposobnosti djece i da igranje videoigara zapravo može pomoći u jačanju inteligencije”, rekao je neuroznanstvenik Torkel Klingberg s Karolinska instituta u Švedskoj 2022. godine kada je studija objavljena.
Kao što istraživači napominju, ovo nije prva studija koja sugerira da bi mogla postojati veza između vremena koje djeca provode igrajući se i razvoja njihovih kognitivnih sposobnosti – a čini se da postoje i druge povezane koristi od videoigara.
Tim koji stoji iza trenutnog istraživanja kaže da su mali uzorci, različiti dizajni studija i nedostatak uzimanja u obzir genetskih i socioekonomskih utjecaja doveli do proturječnih izvješća o učincima vremena ispred ekrana koje smo vidjeli do danas. To su ograničenja koja je ova studija nastojala svesti na minimum.
Sve ovo znači da postoji mnogo čimbenika u igri, kako u smislu kako se inteligencija može razviti i formirati tako i u različitim načinima na koje vrijeme pred ekranom može utjecati na naša tijela i naše navike – potrebno je još mnogo istraživanja.
“Nismo ispitivali učinke ponašanja na ekranu na tjelesnu aktivnost, san, dobrobit ili uspjeh u školi, tako da o tome ne možemo ništa reći”, rekao je Klingberg.
“Sada ćemo proučavati učinke drugih čimbenika okoliša i kako su kognitivni učinci povezani s razvojem mozga u djetinjstvu.”
Izvor: Science Alert
Komentari